Sve je počelo s liječnicima. Kad je prije sedam godina održano prvo izdanje DBL Summita, publiku su činili isključivo stomatolozi i liječnici, a cilj je bio osnažiti ih u tri smjera – da budu klinički izvrsni, bolji u poslu i bolji lideri. Danas se taj događaj proširio daleko izvan zdravstva, no na panel-najavi sedmog izdanja, koje se održava 17. i 18. rujna u Kongresnoj dvorani Zagrebačkog velesajma, upravo je medicinska nit ostala u središtu razgovora. Panel je vodila Ana Katulić, a sudjelovali su osnivač summita Siniša Drobnjak, chef David Skoko i plastični kirurg prof. dr. Milomir Ninković , a razgovor je otvorio pitanje što uopće povezuje ljude vrhunske u onome što rade.

Od kratice za liječnike do "dobar, bolji lider"

Sam naziv summita ima svoju priču. Kako je objasnio Drobnjak, kratica DBL nastala je prije sedam godina, kada su publika bili isključivo stomatolozi i liječnici, a cilj ih je bio osnažiti u tri smjera – da budu klinički izvrsni, bolji u poslu i bolji lideri. S vremenom se, kaže, značenje razvilo: "danas kažemo dobar, bolji, najbolji. Ali dobar, bolji, najbolji znači dobar, bolji lider."

Ono što summit, prema Drobnjaku, razlikuje od klasične konferencije jest nastojanje da se uključe sva čula posjetitelja. "Kad uključite svih pet osjetila možete u puno kraće vrijeme unijeti više informacija u mentalni prostor te osobe", objasnio je, najavivši dvoranu ispunjenu biljem, mirisom hrane, svježe kave i bendom uživo.

Ideju za summit Drobnjak je opisao kroz uvid koji je stekao radeći s liječnicima i stomatolozima kao klijentima. Svima njima, kaže, u jednom trenutku postane jasno da profesionalne vještine više nisu dovoljne za uspjeh u karijeri.

"Jednom liječniku trebaju i komunikacijske vještine. On treba biti poslovno osviješten danas. Mora imati neka druga znanja uz profesionalna znanja da bi danas mogao biti tržišno uspješan", objasnio je Drobnjak.

Tu je logiku prepoznao i David Skoko, prenoseći je na vlastitu struku: vrhunskom ugostitelju, kaže, nije dovoljno samo dobro kuhati, nego mora znati komunicirati i voditi tim. Ista se poruka provlačila kroz sva tri govornika – da vrhunska struka danas traži i vještine koje se ne stječu formalnim obrazovanjem.

Studenti zdravstvenih fakulteta ove godine besplatno

Upravo iz te ideje proizlazi i novost ovogodišnjeg izdanja koja je za zdravstvenu zajednicu možda najzanimljivija. Kako je najavio Drobnjak, ove je godine svim studentima zdravstvenih fakulteta omogućeno da besplatno budu u dvorani, pa će trećinu polaznika činiti studenti veterine, stomatologije i medicine.

"Mislim da je to jako vrijedna stvar jer oni ta znanja ne mogu steći na fakultetu. Uglavnom tamo se stječu stručna znanja", poručio je.

Kirurg koji uspoređuje sebe samo s najboljima

Središnji medicinski glas panela bio je prof. dr. Milomir Ninković, koji je više od dva desetljeća vodio jedan od najvećih odjela plastične kirurgije u Njemačkoj – u Münchenu je, kako je rekao, vodio tim od 25 liječnika – i bio predsjednik Europskog udruženja plastičnih kirurga. Danas radi u medicinskom centru u Čepinu.

Na pitanje što je potrebno da bi netko postao i ostao vrhunski, odgovorio je da je prvi korak prepoznati vlastiti potencijal, a potom slijedi neprekidan rad uz jedno pravilo:

"U taj rad vi se morate uvijek uspoređivati s najboljim ljudima na svijetu, ne s prosječnim ljudima, jer oni ne daju motivaciju." Iz takvog pristupa, kaže, rađa se samopouzdanje.

Ninković je opisao i ono što ga danas, kaže, pokreće – a to više nije novac, nego mogućnost da pomogne ljudima u domaćoj sredini. Ilustrirao je to pacijentom kojeg je prije godinu dana operirao nakon teških opeklina. Čovjek je na prvi pregled, prema njegovim riječima, došao potpuno depresivan, a nedavno mu se vratio s posve drugačijim raspoloženjem: "On kaže: 'Ja mogu danas odraditi 99% svih poslova koje sam radio prije povrede.'" To, kaže, usrećuje i liječnika i pacijenta, time se ne mijenja samo kvaliteta života nego i psihička struktura pacijenta.

Povjerenje kao temelj odnosa liječnika i pacijenta

Govoreći o tome što ga je rad s pacijentima naučio o ljudima, a nije mogao naučiti iz knjiga, Ninković je istaknuo dvije stvari koje su izravno relevantne za svakoga tko dolazi liječniku. Prva je sposobnost da liječnik prepozna pravi problem s kojim pacijent dolazi, a ne da nameće vlastitu procjenu onoga što bi trebalo tretirati. Posebno je to, kaže, važno u estetskoj kirurgiji, gdje pacijent ima jasnu predodžbu što ga smeta.

Foto: A.S.

Druga je povjerenje. Ako ga nema između liječnika i pacijenta, poručuje Ninković, bolje je odustati od zahvata čak i kad je medicinski indiciran.

Kreativnost u medicini, dodao je, nije luksuz nego pokretač inovacija. Ilustrirao je to slučajem 22-godišnjeg pacijenta kojemu je rekonstruirao usnicu metodom kakva do tada nije postojala u literaturi za mlade osobe – pristup koji je, prema njegovim riječima, 2003. na američkom kongresu dočekan ovacijama. "To je bio jedan novi pristup i nova ideja i to je ono što medicinu vuče naprijed", kazao je Ninković.

Rock konferencija s humanitarnom crtom

Ono što DBL razlikuje od klasične stručne konferencije jest spoj edukacije i glazbe uživo. Autorsku glazbu pisanu za summit skladao je producent Nino Krznar, a bend nastupa uživo. Summit svake godine ima i humanitarnu dimenziju – ove godine, najavio je Drobnjak, prikupljat će se sredstva za judo klub "Fuji" iz Velike Gorice, prvi klub za djecu s teškoćama u razvoju i invaliditetom.

Ove će godine, prema navodima organizatora, na summitu nastupiti 14 predavača iz devet zemalja, a očekuje se preko 400 polaznika.