Program kojim se mlade doktore medicine bez specijalizacije želi potaknuti na rad u primarnoj zdravstvenoj zaštiti stupio je na snagu u četvrtak. Uz stručnu podršku i dodatno usavršavanje, liječnicima nosi i bodove pri prijavi za specijalizaciju.

Dok Ministarstvo brani rad kod privatnika, javne bolnice plaćaju vanjske liječnike direktno na osobni račun!

Namijenjen je doktorima medicine koji su studij završili nakon 1. srpnja 2023., imaju odobrenje Hrvatske liječničke komore za samostalan rad i nisu na specijalističkom usavršavanju, izvijestilo je Ministarstvo zdravstva. Sudjelovanje je dobrovoljno, a liječnici će moći raditi u obiteljskoj, hitnoj medicini ili javnom zdravstvu – u domovima zdravlja, županijskim zavodima te zavodima za javno zdravstvo. Za pojedinog liječnika program može trajati najviše 12 mjeseci.

Do 40 bodova za radno iskustvo

Prema Pravilniku o standardima i načinu prijma specijalizanata, kontinuirani rad u primarnoj zaštiti na radnom mjestu uključenom u program vrednuje se s najviše 22 boda. Boduje se i svaki sljedeći mjesec rada na toj razini, neovisno o tome radi li liječnik i dalje u okviru programa, a za radno iskustvo ukupno se može ostvariti najviše 40 bodova.

Nakon 12 mjeseci neprekidnog rada u programu poslodavac može liječnika uputiti na specijalizaciju na primarnoj razini, u skladu s Pravilnikom o specijalističkom usavršavanju koji je na snazi od srpnja.

Ministrica zdravstva Irena Hrstić istaknula je da su zadržavanje zdravstvenih radnika, njihov profesionalni razvoj i ravnomjernija dostupnost među prioritetima Ministarstva, s posebnim naglaskom na liječnike na početku profesionalnog puta.

Program tamo gdje nedostaje liječnika

Lokacije će se određivati prema potrebama sustava, odnosno prema nepopunjenim timovima i radnim mjestima. Popis ustanova donosit će Upravno vijeće HZZO-a i objavljivati ga na stranicama Ministarstva i HZZO-a. Sredstva osigurava HZZO, a provedbu će zajednički pratiti Ministarstvo i HZZO.

Program se nadovezuje na Nacionalni plan specijalističkog usavršavanja za razdoblje od 2025. do 2029., kojim je predviđeno raspisivanje 3714 specijalizacija – najviše iz obiteljske medicine, njih 600. Cilj je, navodi Ministarstvo, povećati broj liječnika u primarnoj zaštiti i poboljšati dostupnost skrbi, osobito na otocima te u brdsko-planinskim i slabije razvijenim područjima.