Magnific
Hrvatsko ljekarništvo moglo bi doživjeti značajne promjene. Novi Zakon o ljekarništvu, koji bi prema najavama već u listopadu mogao biti upućen u javnu raspravu, trebao bi proširiti ulogu ljekarnika u zdravstvenom sustavu i dati im nove ovlasti. Među najvažnijim promjenama najavljuje se mogućnost provođenja cijepljenja u ljekarnama, primjerice protiv sezonske gripe, izviještava V.G./HRT/Hina.
Savjetnica ministrice zdravstva Danica Kramarić istaknula je da od donošenja prvog zakona 2003. godine nije bilo značajnijih strukovnih promjena, iako su se u međuvremenu tehnologija i ljekarnička praksa razvijale. Objasnila je da bi novi zakon trebao ojačati ulogu ljekarnika u skrbi o pacijentima, pridonijeti racionalnijoj primjeni lijekova i boljim ishodima liječenja te njihove nove kompetencije jasnije uključiti u zdravstveni sustav.
Jedna od najvećih promjena bila bi davanje ovlasti ljekarnicima za provođenje cijepljenja. Kao primjer navedeno je cijepljenje protiv sezonske gripe. Predviđena je i veća uloga ljekarnika u specijalističko-konzultativnoj zdravstvenoj zaštiti unutar bolničkog sustava. Novi zakon trebao bi prvi put urediti i status farmaceutskih tehničara, dosad jedine zdravstvene struke bez vlastite komore. Prema najavama, unutar buduće ljekarničke komore trebali bi djelovati kao posebna sekcija.
EKG, holter ili ultrazvuk srca? Kardiologinja objašnjava ključne razlike
Uz širenje ovlasti ljekarnika, važno pitanje bit će i način financiranja njihovih usluga. Izvršna direktorica Hrvatskog farmaceutskog društva Andrea Puđak Kelčec istaknula je da je potrebno uspostaviti sustavne modele financiranja i naknada za usluge koje ljekarnici pružaju pacijentima. Jednako važnim smatra njihovo bolje povezivanje i integraciju s ostalim dijelovima zdravstvenog sustava, kao i daljnje ulaganje u edukaciju i razvoj kompetencija. Time bi ljekarnici svoje postojeće znanje mogli u većoj mjeri koristiti u skrbi o pacijentima i radu zdravstvenog sustava.
Koliko se uloga ljekarnika već širi izvan samog izdavanja lijekova pokazuju podaci sustava PILG, koji omogućuje strukturirano savjetovanje i praćenje kroničnih bolesnika kroz javne ljekarne. Od njegova pokretanja početkom godine do kraja lipnja evidentirano je oko 20.800 savjetovanja, kroz koja je prošlo približno 3000 pacijenata. Najviše se savjetovalo o prekomjernoj tjelesnoj masi, hipertenziji i dijabetesu. Ako najavljene promjene budu usvojene, uloga ljekarnika trebala bi se dodatno proširiti, od izdavanja lijekova i savjetovanja prema aktivnijem sudjelovanju u skrbi o pacijentima.