EKG, Holter i ultrazvuk srca tri su sasvim različite pretrage, ali sve su jednako neophodne za liječenje kardioloških pacijenata. Svaka od njih liječnicima daje drugačije informacije prema kojima se zatim postupa kako bi se pacijentu pružila odgovarajuća skrb. Najprije, važno je razlučiti čemu služi koja pretraga:

EKG daje informacije o srčanom radu, srčanoj osi, frekvenciji te vrsti srčanog ritma. U nekim se slučajevima putem njega otkrivaju i strukturne abnormalnosti srca kao što je hipertrofija miokarda. Važan je kod otkrivanja akutnog infarkta miokarda te je i sama klasifikacija infarkta temeljena na promjenama koje se vide u EKG-u (STEMI vs. NSTEMI). 

Holter EKG-a je snimanje srčanog ritma tijekom 24, 48 ili 72 h. Za razliku od klasičnog EKG-a, snimaju se tri kanala umjesto dvanaest. Osnovna dijagnostička svrha je utvrditi postoje li abnormalnosti srčanog ritma u vidu aritmija kao što je fibrilacija atrija, razne vrste tahikardije ili bradikardije odnosno presporog srčanog rada.

Izdan vodič kako živjeti s kroničnom leukemijom. Važno je da pacijenti razumiju svoju bolest

Ultrazvukom srca se uz pomoć ultrazvučnih valova vidi struktura i funkcija srčanog mišića. Za razliku od drugih dijelova tijela koje je moguće pregledati ultrazvukom, srce je specifično jer slika koja se dobije nije statična zato što se radi o mišiću koji stalno pumpa. Zbog toga se dobiva dinamični prikaz struktura. Funkcijom UZV-a srca (Doppler) dobivaju se i informacije o protoku krvi kroz srčane šupljine i velike krvne žile tj. o srčanoj hemodinamici. Smatra se “zlatnim standardom” za pronalaženje patologije srčanih zalistaka i neizostavan je  kod sumnje na urođene srčane mane, te bolesti srčanog mišića (kardiomiopatije).

O tome na koji način i zašto se koriste ove tri pretrage razgovaramo sa specijalisticom kardiologije Anamarijom Plazonić. 

Kako izgleda kardiološki pregled?

Dr. Plazonić odmah naglašava kako su sve tri spomenute pretrage neinvazivnog karaktera i ne zahtijevaju posebnu pripremu te opisuje kako izgleda pregled:

• kod EKG-a elektrode se stavljaju na zapešća, gležnjeve i na stijenu prsnog koša te je te dijelove tijela potrebno osloboditi od odjeće,

• kod Holter EKG-a elektrode se fiksiraju na prednji dio trupa te se spoje na aparat koji se zakači za odjeću (poanta pretrage je da je pacijent što slobodniji i da može obavljati sve svoje uobičajene aktivnosti, poželjno je i vođenje Dnevnika aktivnosti),

• kod UZV-a srca dolazite u zdravstvenu ustanovu i skidate gornju odjeću kako bi liječnik kardiolog ili ehosonografski tehničar izveo pretragu koja traje otprilike 20 minuta do pola sata (nekad i duže), ovisno o kompleksnosti nalaza.

Dr. Plazonić kaže kako je EKG jednostavna pretraga i osnovni dio dijagnostičke obrade svakog kardiološkog pacijenta: “Neizostavan je u mnogim indikacijama u obiteljskoj medicini, medicini rada, većini internističkih pregleda i sistematskih pregleda, u pedijatrijskog populaciji, te je vrlo važan kao dio obrade u hitnoj medicini s obzirom na to da može otkriti potencijalno fatalna stanja kao što je infarkt miokarda.”

Holter EKG važan je kada su u pitanju pacijenti kod kojih se sumnja na abnormalnosti srčanog ritma: “Bolesnici kojima radimo Holter EKG-a obično se žale na preskakanje srca, nepravilan rad srca ili osjećaj “treperenja”. Obavezan je i kao dio obrade nakon preboljelog moždanog udara s obzirom da su oko 30 posto svih moždanih udara zapravo kardioembolije odnosno ugrušci koji iz srca strujom krvi odu u moždanu cirkulaciju, a upravo je fibrilacija atrija uz još druge čimbenike rizika jedan od glavnih mehanizama nastanaka tih ugrušaka. Holter EKG-a može nam otkriti te epizode fibrilacije atrija.”

Magnific

Pacijente se na UZV srca šalje kada se fizikalnim pregledom uoči šum na srcu, ako kažu da se jako umaraju kod napora te osjećaju zaduhu. Ako se uz te simptome u laboratorijskim nalazima nađe i povišen NT-proBNP (srčani biomarker i pokazatelj srčanog popuštanja ili “prenaprezanja”) neophodno je napraviti ultrazvuk srca. 

“UZV srca je osnovna dijagnostička metoda za praćenje pacijenata nakon zahvata i operacija na srcu, posebno nakon zahvata na srčanim zalistcima”, objašnjava dr. Plazonić.

Ponekad će biti potrebno napraviti sve tri pretrage

Ponekad će se dogoditi da je EKG nalaz pacijenta uredan, ali daljnje pretrage mogu pokazati da srčani problem ipak postoji. Kod nekih kardiovaskularnih stanja potrebno je otići na više pretraga kako bi se ustanovilo o kakvom se točno problemu radi. Prvi simptomi kod nekih bolesti srčanog mišića tj. kardiomiopatija su nepravilan rad srca ili preskakanje srca pa će UZV srca biti jedna od prvih pretraga kojom se isključuje strukturna bolest srca kao uzrok ili okidač mnogim abnormalnostima srčanog ritma.

„Slomljeno srce“ zaista postoji: Kardiologinja otkriva zašto može izgledati baš poput infarkta

“Postavljanje dijagnoze uvijek se temelji na anamnezi i fizikalnom statusu, a potom se ovisno o kliničkoj sumnji indiciraju daljnje pretrage. Postavljanje dijagnoze u većini slučajeva je kao slaganje kockica u slagalicu gdje jedan nalaz zapravo sam po sebi ne otkriva puno, ali može biti ključan u dobivanju sveukupne slike”, kaže kardiologinja.

Dr. Plazonić naglašava da su sve tri pretrage zapravo jednako važne jer će upravo njihova kombinacija u nekim slučajevima odrediti brže i točnije postavljanje dijagnoze kardioloških bolesnika.