Hrvatska liječnička komora (HLK) nije zaprimila prijavu u slučaju pacijentice kojoj je 2023. u KBC-u Sestre milosrdnice zbog pogrešne dijagnoze odstranjen želudac, odgovorili su iz Komore na upit našeg portala. Nadležno povjerenstvo HLK-a, navode, o daljnjem postupanju odlučit će na sljedećoj sjednici.

Slučaj je u ponedjeljak otvorio Jutarnji list koji piše  da je pacijentici krajem 2023. zbog pogrešne dijagnoze karcinoma odstranjen cijeli želudac, a naknadno se pokazalo da je imala dobroćudni neuroendokrini tumor, za koji takva operacija nije bila potrebna.

Izvađen joj želudac zbog tumora koji nije bio rak: evo što kaže ministrica

Općinsko kazneno državno odvjetništvo podiglo je optužnicu protiv liječnice koja je izradila nalaz biopsije, a ona u obrani tvrdi da su se drugi liječnici prije operacije trebali dodatno konzultirati, navodi isti izvor. Ministrica zdravstva Irena Hrstić u utorak je rekla da je sa slučajem upoznata samo iz medija, ali i da je za ovaj slučaj "puno važnije mišljenje same struke, a to je Povjerenstvo pri Hrvatskoj liječničkoj komori".

Jedan nadzor, i to u epidemiologiji

Odgovor HLK-a otkriva koliko se rijetko poseže za najstrožim alatom kontrole liječničkog rada. Od 2020. do danas Komora je provela samo jedan izvanredni stručni nadzor, i to ove godine, u Odjelu za epidemiologiju i Odjelu za javno zdravstvo Zavoda za javno zdravstvo Ličko-senjske županije.

Pacijenti koji traže nadzor ne dobivaju ga, nego njihov zahtjev ulazi u drugu proceduru.

„Prijave pacijenata u kojima traže i izvanredni stručni nadzor sadržajno se odnose na pritužbe na liječenje pa se tako i tretiraju pred nadležnim povjerenstvom”, objašnjavaju u Komori. Takav se predmet obrađuje u redovnoj proceduri, a povjerenstvo na kraju donosi stručno mišljenje o tome je li liječenje bilo stručno provedeno.

Koliko je takvih pritužbi zaprimljeno i u koliko je slučajeva utvrđen propust u radu liječnika, Komora nije navela.

Sedam disciplinskih mjera, nijedno oduzimanje licence

Časni sud HLK-a od 2020. donio je osuđujuću odluku u sedam predmeta zbog nestručnog obavljanja liječničke profesije. Izrečena su četiri javna ukora, dva ukora i jedna opomena.

Najteža mjera je privremeno oduzimanje licence zbog nestručnog rada, i ona je u posljednjih dvadesetak godina izrečena pet puta. Među sedam mjera izrečenih od 2020. nema nijedne takve, a podatke o trajnom oduzimanju licence Komora nije iznijela.

Na pitanje koliko prosječno traje postupak od prijave do odluke, iz HLK-a ističu da se postupci razlikuju po složenosti i opsegu, što znatno utječe na njihovo trajanje. Zato prosječno trajanje postupka, tvrde, „nije relevantan podatak”.

Zašto odluke ostaju iza zatvorenih vrata

Odluke stručnog nadzora i Časnog suda javnosti nisu dostupne, čak ni u anonimiziranom obliku. Komora se poziva na to da je propisi ne obvezuju da objavi svaku odluku donesenu u disciplinskom postupku ili stručnom nadzoru. Takve odluke, objašnjava, u pravilu sadrže medicinske podatke pojedinaca, podatke o liječenju pacijenata i druge podatke koje je po zakonu dužna štititi.

Brisanje imena, upozoravaju, često nije dovoljno. „Pritom u pojedinim slučajevima samo uklanjanje imena i prezimena nije dovoljno za stvarnu anonimizaciju jer se osoba može identificirati i na temelju drugih okolnosti konkretnog slučaja”, navode u HLK-u.

Informacije o pojedinačnim predmetima Komora stoga daje, kako kažu, vodeći računa o zaštiti osobnih i posebno medicinskih podataka te o okolnostima svakog slučaja.