Hrvatsku je u srijedu šokirala vijest o mogućim ovrhama čak 34 bolnice. Pacijenti strahuju da bi zbog sukoba države i veledrogerija mogli ostati bez propisanih terapija, što bi ozbiljno moglo nekima ugroziti zdravlje. Nadmudrivanje oko plaćanje lijekova ponavlja se u cikličkim intervalima gotovo dva puta godišnje. No, iako su do sada krize uvijek završavale dogovorom, strah postoji da će se sukob ovog puta prelomiti na leđima pacijenata.

Dug raste 40 milijuna eura mjesečno

Prema podacima HUP-Koordinacije veledrogerija, dug državnih bolnica krajem rujna dosegnuo je alarmantnih 800 milijuna eura, od čega je više od 600 milijuna eura dospjelih i neplaćenih obveza. Zabrinjavajuća je i dinamika rasta duga od 40 milijuna eura mjesečno, što je, kako ističu, neodrživo i zahtjeva hitno rješenje.

„Poslali smo pozive za plaćanje na koje se nitko nije odazvao. Rok od 15 dana je istekao pa smo sada poslali opomene pred ovrhu. One istječu 22., 23. i tada će ići ovrhe bolnica", poručio je Jasminko Herceg, predsjednik Udruženja veledrogerija pri HUP-u.

Iz HUP-a upozoravaju da je riječ o višegodišnjem i sustavnom problemu koji ozbiljno ugrožava poslovanje veledrogerija, čitavog lanca opskrbe lijekovima i prijetnja je održivosti čitavog zdravstvenog sustava.

Bez hitne intervencije slijedi kolaps opskrbe lijekovima

„Nužna je hitna intervencija od najmanje 500 milijuna eura kako bi se zaustavilo daljnje gomilanje duga prema veledrogerijama. Ključno je poštivati zakonom propisane rokove plaćanja kako bi se osigurala opstojnost svih u lancu.

Zalihe lijekova pratit će se u stvarnom vremenu

Distribucija lijekovima unesena je i u Zakon o kritičnoj infrastrukturi, a država se prema njoj odnosi neodgovorno, ignorirajući sustavan problem dugovanja veledrogerijama", istaknula je Irena Weber, glavna direktorica HUP-a.

Ministarstvo zdravstva nudi tek “kap u moru”

Ministrica zdravstva Irena Hrstić vjeruje da će se problem riješiti, ali za sada su bolnicama isporučena sredstva u iznosu od svega 80 milijuna eura – „kap u moru“ onoga što se duguje i iznosa koji bi zadovoljio veledrogerije.

„U rebalansu je planirano još 150 milijuna i to je otprilike 35 posto od onoga što oni traže“, rekla je ministrica.

Država ne poštuje vlastite rokove plaćanja

Ovaj „igrokaz“ između vlade i veledrogerija se ponavlja gotovo dva puta godišnje: najprije se organizira konferencije za medije, pa se zaprijeti preko priopćenja da će se spriječiti isporuka lijekova, potom Vlada interventno nešto uplati, ali ne ono koliko se traži, pa se vrati mir – do sljedećeg ciklusa.

Političke volje za sustavno rješenje i dalje nema. Veledrogerijama tako ostaje jedino da kada dug pređe određenu granicu izdržljivosti, intervenirati kroz prijetnje preko medija. Zakonski rokovi plaćanja, koji bi trebali biti 30 dana (iznimno 60), u praksi se odavno ne poštuju. Država ne poštuje vlastite zakone, ali od drugih očekuje da ih se pridržavaju.

Zdravstveni sustav, opterećen rastućim troškovima lijekova i ograničenim budžetima, tone sve dublje u dugove. Prema informacijama upućenih HZZO je posljednji put u plusu bio 1998. godine. Minus se dakle vuče desetljećima, a premijeri i vlade se mijenjaju.

Bolnice bez prostora za uštede i ispod tržišnih cijena

Troškovi zdravstva svugdje u svijetu rastu godišnje jer su lijekovi sve napredniji, ali i skuplji. Bolnice nemaju mnogo manevarskog prostora za štednju. Ravnatelj bolnice dobije limit, isplati plaće i vrlo malo mu ostane u trenutačnom sustavu financiranja da može isplatiti troškove za potrošni materijal i lijekove. Limit koji bolnice imajui koji je postavio HZZO je fiksan i ne prati stvarne potrebe. 

Tu je i problem usluga koje HZZO plaća bolnicama, a ispod su cijena na slobodnom tržištu. HZZO, prema nekim procjenama, bolnicama plaća tek 50 posto realne tržišne cijene ultrazvuka ili nekog drugog postupka, što bitno otežava normalno poslovanje. Cijene ne prate rast troškova ni inflaciju.

Sustav u začaranom krugu bez političke volje za reformom

Primjerice, bolnice u turističkim područjima tijekom sezone pruže znatno više usluga od ugovorenog iznosa, koje im ne budu plaćene.

Potrebno je državne bolnice postaviti na zdrave noge gdje neće biti samo protočni bojleri preko kojih se prelijeva novac iz državnog proračuna. Osigurani uvjete za pozitivno poslovanje na čvrstim temeljima. Tu ulogu igra i moguća reforma HZZO preko kojeg se financira sustav.

Sve sve znaju, da je nužna korjenita promjena, ali se godinama ništa ne mijenja i neprestano se se vrtimo u krug kao u nekom lošem filmu. Bez sustavne reforme financiranja zdravstva, svaka nova kriza bit će samo repriza stare priče.

Ante Srzić