Koliko vremena mala djeca provode pred ekranima moglo bi imati posljedice koje postaju vidljive tek godinama poslije. Novo longitudinalno istraživanje pokazalo je povezanost između veće izloženosti ekranima u određenim razdobljima djetinjstva i kasnijeg slabijeg školskog uspjeha te radnog pamćenja. Posebno su se izdvojile dvije životne dobi: oko prve godine života te razdoblje početka školovanja.

Kako prenosi Science Daily, istraživanje su proveli znanstvenici Inserma i Nacionalnog sveučilišta u Singapuru, a rezultati su objavljeni u časopisu World Journal of Pediatrics. Analizirani su podaci 502 djece koju su istraživači pratili od dojenačke dobi do srednjeg djetinjstva.

Roditelji su u šest različitih razdoblja prijavljivali koliko vremena njihova djeca provode pred ekranima. Te su podatke istraživači potom usporedili sa školskim rezultatima djece u dobi od devet godina te njihovim radnim pamćenjem kada su imala oko deset i pol godina.

Posebno se izdvojila prva godina života

Najizraženija povezanost pronađena je kod vremena provedenog pred ekranima u dobi od jedne godine. Djeca koja su u toj dobi bila više izložena ekranima kasnije su u prosjeku imala lošije rezultate u promatranim područjima.

Bolest koja je nekad bila tropska sad se širi Europom, a obrana je puna rupa

Zanimljivo je da ista povezanost nije bila statistički značajna za korištenje ekrana u dobi od dvije i tri godine. Ponovno se, međutim, pojavila oko šeste godine, odnosno u razdoblju kada djeca počinju formalno obrazovanje i suočavaju se s većim zahtjevima vezanim uz pažnju, pamćenje i učenje.

Istraživanje je pokazalo i da su djeca koja su tijekom odrastanja provodila više vremena pred ekranima kasnije u prosjeku postizala slabije rezultate u školi. 

Nije važno samo koliko, nego i kada

Autori smatraju da rezultati upućuju na mogućnost postojanja osjetljivijih razvojnih razdoblja. U prvoj godini života intenzivno se razvija mozak, a vrijeme pred ekranom potencijalno može zamijeniti dio interakcija i iskustava kroz koje dijete uči iz svoje okoline. Ipak, istraživanje pokazuje povezanost, a ne dokazuje da je vrijeme pred ekranom izravno uzrokovalo slabije rezultate. Autori također naglašavaju da samo trajanje korištenja ekrana ne daje potpunu sliku.

Ministrica Hrstić: Dosadašnje analize vode, tla i hrane u Lici uredne

Buduća bi istraživanja zato trebala detaljnije ispitati kakav sadržaj djeca gledaju, koje uređaje koriste te gledaju li sadržaj sama ili zajedno s roditeljima. Rezultati ovog istraživanja ipak sugeriraju da bi ograničavanje vremena pred ekranima moglo biti posebno važno tijekom najranije dobi i u razdoblju kada djeca kreću u školu.