Kada govorimo o prevenciji raka, najčešće se spominju životne navike poput pušenja, konzumacije alkohola ili tjelesne aktivnosti. Međutim, novo istraživanje pokazuje da značajan dio globalnog opterećenja rakom ima veze i s infekcijama.

Prema procjenama za 2024. godinu, infekcije su bile povezane s oko 12 posto svih novih slučajeva raka u svijetu, odnosno s približno 2,3 milijuna dijagnoza. Kako piše ScienceAlert, pozivajući se na istraživanje objavljeno u časopisu The Lancet Oncology, gotovo svi slučajevi raka povezani s infekcijama pripisani su skupini od samo pet uzročnika.

Riječ je o bakteriji Helicobacter pylori (H. pylori), humanom papiloma virusu (HPV), virusu hepatitisa B (HBV), Epstein-Barr virusu (EBV) i virusu hepatitisa C (HCV).

H. pylori i HPV na vrhu

Najveći broj slučajeva povezan je s bakterijom H. pylori. Procjenjuje se da je ona bila povezana s oko 760.000 novih slučajeva raka, što predstavlja približno četiri posto svih karcinoma dijagnosticiranih tijekom 2024. godine. Infekcija bakterijom H. pylori vrlo je česta i kod većine zaraženih ne izaziva simptome. Ipak, određeni sojevi mogu dovesti do nastanka želučanih ulkusa, a u konačnici i raka želuca.

Tvar koja se ne smije naći u igračkama dobiva tri precizno određena izuzeća

Vrlo sličan udio zabilježen je kod HPV-a. S tim virusom povezano je oko 750.000 novih slučajeva, također približno četiri posto ukupnog broja novih dijagnoza raka.

HBV je povezan s oko dva posto novih slučajeva, EBV s približno jedan posto, a HCV s manje od jedan posto. Autori posebno izdvajaju Epstein-Barr virus jer se od izrade prethodnih globalnih procjena povećala količina dokaza koji podupiru njegovu uzročnu povezanost s određenim vrstama raka.

Velike razlike među dijelovima svijeta

Rezultati pokazuju i velike geografske nejednakosti. Oko tri četvrtine slučajeva raka povezanih s infekcijama zabilježeno je u zemljama s niskim i srednjim prihodima, ponajviše u istočnoj Aziji, dijelovima Afrike južno od Sahare i jugoistočnoj Aziji. Sama istočna Azija činila je oko 42 posto globalnog broja slučajeva raka povezanih s infekcijama, pri čemu su važnu ulogu imali H. pylori i HBV.

Upravo zato istraživači naglašavaju potencijal koji prevencija i liječenje infekcija imaju u smanjivanju broja slučajeva raka. Za HPV i hepatitis B već postoje cjepiva, dok razvoj preventivnih mogućnosti za druge uzročnike predstavlja veći izazov.

Kada je potrebno potražiti mišljenje internista? Što sve uključuje internistički pregled?

Za H. pylori zasad nema cjepiva, a autori navode da je ostvaren malen napredak i u razvoju izrazito učinkovitih terapija koje bi istodobno smanjile nepotrebnu izloženost antibioticima. Odobreno cjepivo ne postoji ni protiv EBV-a, iako se potencijalna cjepiva ispituju u kliničkim istraživanjima.

Autori zaključuju da novi podaci dodatno naglašavaju važnost kontrole infekcija u globalnim strategijama prevencije raka, posebno kroz već dostupne mjere poput cijepljenja, dijagnostike i liječenja.