Dugotrajna izloženost cigaretnom dimu čini stanice koje održavaju i obnavljaju pluća osjetljivijima na genske promjene koje uzrokuju rak, pokazalo je istraživanje objavljeno 5. listopada u znanstvenom časopisu PNAS. Znanstvenici su to utvrdili na „mini-plućima”, takozvanim organoidima, uzgojenima u laboratoriju iz plućnih matičnih stanica, prenio je Reuters. Šest mjeseci izlagali su ih kemikalijama i česticama iz cigaretnog dima i pratili što se događa sa stanicama.

Što se promijenilo u stanicama

Dugotrajna izloženost promijenila je programiranje gena i njihovu aktivnost u plućnim stanicama. Dvije skupine matičnih stanica razvile su različita prekancerozna stanja, odnosno stanja koja prethode raku, i to bez ključnih mutacija koje pokreću bolest, navode autori.

Vape uređaji ili klasične cigarete: Je li jedno uistinu manje štetno od drugog? Evo što kaže pulmologinja

Među uočljivijim promjenama bilo je prigušivanje upalnih i imunosnih signalnih putova, kao i gena uključenih u programiranu staničnu smrt – proces kojim se organizam rješava oštećenih stanica. Prema autorima, stanice su tako prešle u stanje u kojem izmiču imunosnom sustavu, a među utišanim genima je i Zbp1, koji sudjeluje u upravljanju staničnom smrću.

Dvije mutacije, dva tipa raka

Znanstvenici su potom u stanice uveli dvije genske promjene koje se često povezuju s rakom pluća kod pušača – mutaciju gena KRAS i gubitak gena TP53. Promijenjene populacije matičnih stanica na njih su reagirale različito.

Mutacije gena KRAS poticale su nastanak adenokarcinoma pluća, ponajprije iz stanica koje potječu od takozvanih bronhioalveolarnih matičnih stanica. Gubitak gena TP53, koji inače koči nastanak tumora, doveo je do planocelularnih karcinoma (karcinoma pločastih stanica) koji potječu od bazalnih matičnih stanica.

Ni dim ni mutacija sami nisu bili dovoljni

Znanstvenici odavno znaju da mutacije u genima kao što su KRAS i TP53 mogu potaknuti rak pluća. No te se mutacije nalaze i u normalnom ili prekanceroznom tkivu, što upućuje na to da same možda nisu dovoljne da rak nastane.

Kako bi provjerili čini li cigaretni dim stanice podložnijima takvoj preobrazbi, istraživači su mini-pluća izložena dimu i ona koja mu nisu bila izložena presadili u miševe.

Tumore su razvila samo mini-pluća izložena dimu koja su imala i jednu od genskih promjena. Sama izloženost cigaretnom dimu nije dovela do tumora, a nije ni uvođenje genskih promjena u mini-pluća koja dimu nisu bila izložena.

Što bi to moglo značiti za liječenje

Rezultati pomažu objasniti kako izloženost iz okoliša, kemijske promjene i genske mutacije mogu djelovati zajedno u najranijim fazama nesitnostaničnog raka pluća, najčešćeg tipa raka pluća, navode istraživači. U radu dodaju da njihovi podaci upućuju na strategije kojima bi se mogao predvidjeti rizik od raka i omogućiti rano presretanje bolesti.

Voditeljica istraživanja Michelle Vaz sa Sveučilišta Johns Hopkins izrazila je uzbuđenje zbog mogućnosti da se te spoznaje, u kombinaciji s drugim terapijama, iskoriste za razvoj lijekova koji će „pomoći da tumori koji trenutačno ne reagiraju na liječenje reagiraju bolje”.

*Tekst nije zamjena za medicinski savjet. Ako osjećate bilo kakve tegobe, potražite pomoć liječnika.