U istočnoj i središnjoj Europi sve više mladih umire – i to od uzroka koji se mogu spriječiti. Najnovije izvješće o globalnom opterećenju bolestima (Global Burden of Disease), objavljeno u časopisu The Lancet , otkriva da su stope smrtnosti među mladima između 15 i 30 godina u posljednjem desetljeću snažno porasle. Razlozi su zabrinjavajući: porast mentalnih poremećaja, nezdravih navika i ratnih sukoba koji sve češće pogađaju regiju.

Podaci pokazuju da su najugroženiji mladi između 15 i 24 godine. U toj skupini smrtnost je porasla za više poražavajući podatciod 50 posto u posljednjem desetljeću. Glavni razlozi su zlouporaba droga, samoubojstva, nasilje i HIV infekcije. Sve to ukazuje na širu društvenu i emocionalnu krizu u kojoj mladi sve teže pronalaze stabilnost i smisao.

Rat u Ukrajini dodatno je pogoršao situaciju. Sukobi su povećali broj smrtnih slučajeva povezanih s ozljedama, dok su prirodne katastrofe, poput potresa u Turskoj i sve češćih toplinskih valova u Europi postale novi čimbenik koji ugrožava zdravlje i živote u regiji.

Zabrinjavajući trendovi u zaštiti mentalnog zdravlja mladih u Zagrebu

Porast depresije, anksioznosti i poremećaja prehrane

Prema izvješću, mentalni poremećaji rastu u gotovo svim dijelovima svijeta, ali su u istočnoj i srednjoj Europi posebno izraženi. Globalno, stopa anksioznosti porasla je za 63 posto, a depresije za 26 posto u posljednja dva desetljeća.

„Porast depresije i anksioznosti vrlo je zabrinjavajući. Još uvijek ne znamo točno zašto, ali moramo razumjeti što stoji iza toga“, izjavio je Chris Murray, direktor Instituta za zdravstvene metrike i evaluaciju (IHME).

U srednjoj Europi, stručnjaci bilježe i nagli rast poremećaja prehrane i drugih psihičkih bolesti među adolescentima. Sve to govori o generaciji pod sve većim pritiskom — od ekonomskih nesigurnosti do društvenih očekivanja i digitalne izolacije.

Napredak medicine ne znači i napredak društva

Iako globalna smrtnost kontinuirano pada, a očekivani životni vijek danas je više od 20 godina dulji nego 1950., izvješće upozorava na „novu krizu“: rast nezaraznih bolesti i psiholoških poremećaja u mlađoj populaciji.

Bolesti srca, moždani udar i dijabetes danas čine gotovo dvije trećine svih smrti u svijetu. U zemljama srednjeg dohotka taj porast je ubrzan zbog starenja stanovništva, zagađenja zraka, pušenja i pretilosti. U središnjoj Europi, dodatni problem su ovisnosti o drogama i bolesti bubrega koje se šire zajedno s lošim životnim navikama.

Psihologinja otkriva: 10 jednostavnih načina do boljeg mentalnog zdravlja

Znanstvenici procjenjuju da bi se polovica svih smrti i invaliditeta mogla spriječiti kontroliranjem razine šećera u krvi, smanjenjem prekomjerne težine i boljim javnozdravstvenim programima.

Klimatske promjene i ratovi mijenjaju kartu rizika

U posljednjih nekoliko godina, fokus sukoba pomaknuo se s Bliskog istoka prema istočnoj i središnjoj Europi, što je dovelo do porasta smrtnih slučajeva povezanih s oružanim sukobima. Palestina trenutno ima najvišu stopu smrtnosti zbog ratova i terorizma na svijetu, ali i zemlje regije osjećaju posljedice nestabilnosti.

Istovremeno, toplinski valovi i ekstremni vremenski uvjeti sve češće ugrožavaju zdravlje stanovništva. Autori izvješća navode da su se u srednjoj i istočnoj Europi toplinski valovi posljednjih deset godina događali češće nego ikad prije.

Generacija koja nestaje tiho

U vremenu kad bi medicina trebala spašavati više života nego ikad, mladi u istočnoj Europi umiru od uzroka koji se mogu spriječiti. Brojke pokazuju porast, ali iza njih stoje lica, mladi ljudi izgubljeni između psihičkih problema, društvenih pritisaka i nesigurnog svijeta koji ih okružuje.

Stručnjaci upozoravaju da se ova kriza ne može riješiti samo zdravstvenim mjerama. Potrebna je sveobuhvatna društvena reakcija: ulaganje u mentalno zdravlje, obrazovanje, socijalnu podršku i stvaranje okruženja u kojem mladi neće tražiti izlaz u ovisnosti, nasilju ili očaju.

Dok globalna statistika bilježi napredak, istočna Europa tiho gubi generaciju koja bi trebala graditi njezinu budućnost.