Foto: Fiver, der Hellseher,Wikimedia Commons, CC BY-SA 4.0
Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL) uputila je Odboru za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora ponovljeni zahtjev da sazove tematsku sjednicu posvećenu stanju i nužnoj reformi hitne medicinske službe.
HUBOL: Bolnice kriju koliko su javnog novca isplatile "udruzi ravnatelja"
HUBOL je Odboru prvi put uputio takav zahtjev nakon što je, zajedno s dvanaest stručnih i zdravstvenih organizacija, izradio i javno predstavio cjelovit prijedlog reforme hitne medicine. Odbor je tada odgovorio da će pričekati prijedlog Radne skupine Ministarstva zdravstva. Od tada je prošlo pet mjeseci, a kriza hitne medicine nije ublažena, iz dana u dan pojavljuju se novi primjeri iz prakse.
Budući da je ministrica zdravstva javno izjavila da je prijedlog Ministarstva gotov, HUBOL smatra ključnim da se oba reformska prijedloga - onaj koji je izradila struka i onaj Ministarstva - rasprave pred saborskim Odborom.
HUBOL upozorava da svođenje ključnih pitanja reorganizacije hitne medicine na e-savjetovanje znači namjerno izbjegavanje stručne rasprave. Kako navode, e-savjetovanje je smokvin list svake administracije, u kojemu se redovito i rutinski, bez ikakvih argumenata, odbacuju gotovo svi prijedlozi javnosti. Odbijanje javne rasprave na saborskom Odboru, smatraju, bio bi čin krajnje neodgovornosti prema pacijentima i zdravstvenim djelatnicima.
Posljednji slučaj iz zadarske bolnice, u kojem liječnici upozoravaju da se pacijentima s akutnim moždanim udarom i drugim životno ugrožavajućim stanjima ne odobrava hitni helikopterski transport prema KBC-u Split, HUBOL uzima kao simptom sustavnog problema.
Slični slučajevi zabilježeni su i drugdje: mladić s Lastova koji je do bolnice putovao satima, teško bolestan pacijent s Visa koji je iznimno dugo čekao hitan prijevoz prema Splitu, pacijent s Paga prevezen u neprihvatljivim uvjetima. Prema ocjeni HUBOL-a, svi ti slučajevi simptomi su sustava za koji struka već godinama upozorava da ne funkcionira jednako za sve građane.
HUBOL ističe da problemi hitne medicine nisu ograničeni na jedan slučaj, jednu bolnicu ili jedan oblik prijevoza. Hitna medicina već je godinama opterećena kroničnim nedostatkom kadra, neujednačenim organizacijskim modelima, prevelikim prilivom pacijenata u bolničke hitne prijame i nedostatkom dostupnih alternativa za građane. Posljedice su dulja čekanja, iscrpljeni zdravstveni djelatnici i povećan rizik za pacijente.
Hitna medicinska služba jedan je od temelja zdravstvene sigurnosti građana. Sustav koji ne može pravodobno odgovoriti na akutni moždani udar, politraumu, infarkt ili druga hitna stanja izravan je rizik za živote pacijenata, naglašava HUBOL.
HUBOL stoga poziva Odbor da održi tematsku sjednicu na kojoj bi se predstavila i raspravila oba reformska prijedloga - onaj iz struke, koji je izradilo dvanaest zdravstvenih organizacija, i onaj Ministarstva zdravstva - prije nego što konačni prijedlozi budu upućeni u e-savjetovanje.