U idućim desetljećima Europa bi se mogla suočiti s ozbiljnim porastom infekcija uzrokovanih bakterijama otpornima na antibiotike, pokazuje novo istraživanje objavljeno u časopisu PLOS Medicine. Stručnjaci upozoravaju da će najveći teret tog trenda snositi starije osobe, posebno muškarci stariji od 74 godine.

Antimikrobna rezistencija (AMR) – pojava kada bakterije postaju otporne na djelovanje antibiotika – već je jedan od najvećih globalnih zdravstvenih izazova. Takve takozvane superbakterije godišnje uzrokuju oko milijun smrti širom svijeta, a broj zaraženih neprestano raste.

Projekcije do 2050. godine

Znanstvenici sa Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu analizirali su više od 12,8 milijuna rutinskih krvnih testova iz 29 europskih zemalja, prikupljenih između 2010. i 2019. godine. Na temelju tih podataka izradili su projekcije do 2050. godine, koje ukazuju na stalni rast infekcija krvotoka uzrokovanih bakterijama otpornima na antibiotike.

Najmanji predviđeni porast iznosi 22,2 posto i odnosi se na infekcije bakterijom Streptococcus pneumoniae među ženama, dok bi najveći, čak 61,5 posto, mogao pogoditi muškarce zaražene bakterijom Klebsiella pneumoniae. Kod šest od osam proučavanih bakterija stope infekcija rastu brže kod muškaraca nego kod žena, a kod starijih odraslih osoba značajno više nego u mlađim dobnim skupinama.

„Naše istraživanje pokazuje da budući teret infekcija otpornima na antibiotike neće biti ravnomjerno raspoređen. Dob i spol i dalje se rijetko uzimaju u obzir u projekcijama antimikrobne rezistencije, no oni uistinu čine razliku“, izjavila je profesorica Gwenan Knight, glavna autorica istraživanja i suvoditeljica Centra za antimikrobnu rezistenciju.

Zaustavljanje trenda bit će uspjeh

Infekcije krvotoka, koje mogu dovesti do sepse, često su životno ugrožavajuće, a povećanje njihove učestalosti predstavlja ozbiljnu prijetnju zdravstvenim sustavima. Autori ističu da bi bolji uvid u to koje su skupine najugroženije mogao pomoći znanstvenicima i donositeljima odluka u izradi učinkovitijih, ciljano usmjerenih mjera prevencije.

Iako su Svjetska zdravstvena organizacija i druge međunarodne institucije postavile cilj smanjenja otpornosti na antibiotike za deset posto do 2030. godine, analiza pokazuje da je takav napredak realan samo za oko dvije trećine bakterija i antibiotika.

„S obzirom na postojeći broj infekcija otpornima na antibiotike, već i samo sprječavanje daljnjeg porasta bilo bi veliki javnozdravstveni uspjeh“, zaključila je Knight.

Ako se ništa ne promijeni, znanstvenici upozoravaju da bi do sredine stoljeća infekcije bakterijama otpornima na antibiotike mogle postati jedan od vodećih uzroka smrti u Europi, s najvećim rizikom upravo za one najranjivije – starije i kronično bolesne osobe.