Koliko ćemo dugo živjeti, pitanje je koje si gotovo svatko postavlja barem jednom u životu. Godinama se smatralo da su način života, okolina i slučajnost ključni faktori koji određuju duljinu života, dok genetika ima tek manju ulogu. No novo istraživanje sada mijenja tu sliku i donosi potpuno drugačiji pogled na dugovječnost.

Znanstvenici s Weizmann Institute of Science otkrili su da geni možda imaju daleko veći utjecaj nego što se ranije mislilo. Prema njihovim rezultatima, genetika bi mogla objašnjavati čak polovicu razlika u duljini ljudskog života, prenosi Science Daily.

Zašto su dosadašnje procjene bile pogrešne?

Dugi niz godina procjenjivalo se da genetika utječe na životni vijek tek 20 do 25 posto, a neka istraživanja su tu brojku spuštala i ispod 10 posto. Razlog tome nije bio manjak podataka, već način na koji su se oni analizirali.

U novom istraživanju znanstvenici su analizirali velike baze podataka blizanaca iz Švedske i Danske, uključujući i one koji su odrasli odvojeno. Upravo ta skupina omogućila je jasnije razlikovanje utjecaja gena od utjecaja okoline.

Freepik

Ključni problem ranijih istraživanja bio je tzv. vanjski uzrok smrti. U tu skupinu spadaju nesreće, infekcije i drugi faktori koji nemaju veze s biološkim starenjem. Budući da se ti uzroci nisu odvajali od prirodnog procesa starenja, genetski utjecaj bio je podcijenjen. Kako bi to ispravili, istraživači su koristili matematičke modele i simulacije tzv. virtualnih blizanaca. Na taj način uspjeli su odvojiti smrt uzrokovanu starenjem od one uzrokovane vanjskim faktorima. Rezultat je bio jasan, genetski utjecaj je puno veći nego što se mislilo.

Geni igraju ključnu ulogu u starenju

Novo istraživanje pokazuje da genetika može objašnjavati oko 50 posto razlika u životnom vijeku. To je barem dvostruko više nego što su pokazivale ranije procjene. Zanimljivo je da se sličan obrazac vidi i kod drugih zdravstvenih stanja. Primjerice, nasljednost rizika za demenciju može doseći i do 70 posto, što je znatno više nego kod bolesti poput raka ili srčanih bolesti.

U nekim geografskim područjima ljudi žive znatno dulje nego u ostatku svijeta: Mit ili istina?

Ovi podaci ukazuju na to da proces starenja možda nije toliko nasumičan koliko se prije vjerovalo. Umjesto toga, velik dio tog procesa može biti zapisan u našim genima. Otkriće bi moglo značajno promijeniti način na koji znanstvenici pristupaju istraživanju starenja. Ako geni imaju tako velik utjecaj, otvara se prostor za pronalazak konkretnih genetskih varijacija koje produžuju život.

To bi u budućnosti moglo dovesti do razvoja novih terapija usmjerenih na usporavanje starenja ili smanjenje rizika od bolesti povezanih s dobi. Ipak, važno je naglasiti da genetika nije jedini faktor. Način života i dalje igra veliku ulogu. No, ova studija jasno pokazuje da naše nasljeđe ima mnogo veći utjecaj nego što smo donedavno mislili. Drugim riječima, dio odgovora na pitanje koliko ćemo dugo živjeti možda je već zapisan u nama.