svjetski dan

Raste broj oboljelih od Parkinsona: Ključna je rana dijagnoza i bolji sustav skrbi

| Autor: A. S.
Freepik

Freepik

Na Svjetski dan Parkinsonove bolesti, udruga „Parkinson i mi“ već šesnaestu godinu okuplja građane, stručnjake i oboljele kako bi zajedno istaknuli važnost rane dijagnoze i stalne podrške. Ove subote događaj će se održati na zagrebačkom Cvjetnom trgu.
Parkinson se vidi u krvi: hrvatski znanstvenici pronašli trag bolesti izvan mozga

Alarmantne brojke: Hrvatska i svijet u brojkama

U posljednjih 25 godina broj oboljelih od Parkinsonove bolesti u svijetu se udvostručio i sada prelazi 10 milijuna. U Hrvatskoj s ovom dijagnozom živi oko 17.500 ljudi. Iako se bolest najčešće javlja kod starijih i češće pogađa muškarce, stručnjaci upozoravaju da nitko nije potpuno zaštićen. Sve više mladih dobiva dijagnozu, a uz genetiku, uzroci se sve češće povezuju sa zagađenjem zraka i izloženošću pesticidima.

Aktivno protiv bolesti: Plesom i vježbom do bolje kvalitete života

Slogan ovogodišnjeg okupljanja je „Ostanite fizički i mentalno aktivni unatoč Parkinsonu“. Ove riječi će postati stvarnost na samom trgu. Od 11 do 13 sati, uz podršku Ministarstva zdravstva i Grada Zagreba, održat će se sljedeće aktivnosti:
  • Mentalni kutak: Psiholozi će pružati izravnu podršku oboljelima i njihovim obiteljima.
  • Fizioterapijske radionice: Vođene plesne i individualne vježbe za poboljšanje koordinacije i ravnoteže.
  • Podjela tulipana: Građani će moći preuzeti informativne materijale i crvene tulipane, simbol borbe protiv ove bolesti.

Europska kampanja: „Premostimo jaz u skrbi“

Ovogodišnja europska kampanja naglašava važne probleme u sustavu. Iako ne postoji lijek koji potpuno liječi Parkinsonovu bolest, terapije poput levodope i karbidope te redovita rehabilitacija mogu znatno poboljšati svakodnevni život. Ipak, udruge upozoravaju na tri glavna problema:
  1. Nedostatak informacija: Potreba za jasnim protokolom odmah nakon postavljanja dijagnoze.
  2. Specijalizirani kadar: Manjak medicinskih sestara educiranih isključivo za rad s Parkinsonovom bolešću.
  3. Stigmatizacija: Česta diskriminacija oboljelih u radnom okruženju zbog simptoma poput tremora i smanjene mimike lica.
"Parkinsonova bolest više nije rijetkost, već epidemija koja izmiče kontroli. Naš cilj je osigurati da nijedan pacijent ne ostane bez podrške dok bolest napreduje," poručuju iz udruge.

Što trebamo znati o Parkinsonu?

James Parkinson je prvi opisao ovu bolest 1817. godine. Bolest nastaje zbog smanjenog lučenja dopamina u mozgu. Osim drhtanja i ukočenosti, pacijenti se često suočavaju i s "nevidljivim" simptomima:
  • Poremećaji spavanja koji pogoršavaju neurološko stanje.
  • Poteškoće u govoru i rukopisu.
  • Depresija i anksioznost kao izravna posljedica kemijskih promjena u mozgu.
Informiranje i podrška zajednice nisu samo znak solidarnosti. Oni su ključni za stvaranje društva koje razumije i brine o ljudima koji se svakodnevno bore s Parkinsonovom bolešću.

Podijeli: Facebook Twiter