Hrvatski znanstvenici otkrili su da Parkinsonova bolest ostavlja trag ne samo u mozgu, nego i u krvi — u obliku mjerljivih promjena u određenim obrambenim stanicama imunosnog sustava. Rezultate istraživanja objavio je ugledni međunarodni časopis npj Parkinson's Disease izdavača Springer Nature.

Znanstvenici s Ruđera i strani kolege: Pronašli su "kočnicu" za rak koji više ne reagira na lijekove

Istraživanje je proveo multidisciplinarni tim liječnika, kliničara i istraživača iz KBC-a Zagreb, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Instituta Ruđer Bošković te Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević". Cilj je bio utvrditi koliko se upalni procesi koji se odvijaju u mozgu oboljelih od Parkinsona odražavaju i u ostatku tijela — konkretno, u krvi.

Izviđači i koordinatori: što se promijenilo u krvi oboljelih

Istraživači su pratili dvije ključne vrste imunosnih stanica. Dendritične stanice funkcioniraju poput izviđača — prepoznaju signale opasnosti i usmjeravaju cijeli obrambeni odgovor. CD4+ T-stanice djeluju kao koordinatori obrane, pomažući organizmu odlučiti kada pojačati, a kada smiriti imunološku reakciju. Dio tih stanica nosi i imunosno pamćenje, što ih čini posebno važnima za razumijevanje kroničnih bolesti.

Sarah Meglaj Bakrač i AntonelaBlažeković                                         Foto: Institut Ruđer Bošković

Budući da je ovih stanica u krvi iznimno malo, istraživači su morali obogatiti uzorke upravo tim rijetkim podtipovima. Zatim su primijenili protočnu citometriju i sekvenciranje RNK na razini pojedinačne stanice — metodu koja omogućuje uvid u aktivnost gena svake stanice zasebno. „Ovaj pristup omogućio nam je da vidimo i rijetke podskupine koje se u prosječnim rezultatima lako izgube", objasnila je Sarah Meglaj Bakrač s Medicinskog fakulteta, jedna od prvih autorica rada.

Superračunalo IRB-a izvuklo signal iz mora podataka

Ključna bioinformatička analiza provedena je na Institutu Ruđer Bošković, gdje su Katarina Mandić i dr. sc. Anja Barešić, uz pomoć superračunala, iz podataka o nekoliko desetaka tisuća stanica i gena izdvojile razlike između oboljelih i kontrolne skupine. „Identificirale smo gene, podskupine stanica i biološke procese koji se najviše ističu u Parkinsonovoj bolesti", pojasnile su.

Najjasniji nalaz, kako ističe doc. dr. sc. Antonela Blažeković s Medicinskog fakulteta, jedna od dopisnih autorica, jest da postoji specifična skupina dendritičnih stanica i CD4 T-stanica koje se aktiviraju u imunosnim procesima osoba s Parkinsonovom bolešću.

Rezultati su važni jer dodatno potvrđuju da Parkinsonova bolest nije isključivo bolest mozga, nego uključuje i sustavne upalne procese koji su vidljivi u perifernoj krvi. Istraživanje, naglašavaju autori, ne nudi novu terapiju, nego jasnije pokazuje gdje i što tražiti — koje imunosne komponente u krvi treba dalje istraživati.

„Rezultati pokazuju da se promjene u imunosnom sustavu uklapaju u sliku upalnih procesa i da su mjerljive", istaknuo je prof. dr. sc. Fran Borovečki, ravnatelj KBC-a Zagreb. Upravo ta mjerljivost čini nalaz potencijalno korisnim za buduća istraživanja biomarkera bolesti — pokazatelja koji bi mogli pomoći u ranijem otkrivanju ili praćenju napredovanja Parkinsona.

Istraživanje je provedeno u sklopu projekta financiranog od Hrvatske zaklade za znanost, a rezultat je suradnje koja je spojila kliničko iskustvo, laboratorijske metode i naprednu računalnu analizu podataka.