U Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u četvrtak, predstavljeni su rezultati istraživanja o organizaciji prehrane učenika u osnovnim školama, koje su zajednički proveli Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Ured UNICEF-a za Hrvatsku. Istraživanje donosi uvid u stanje školske prehrane, izazove s kojima se škole susreću te smjernice za njezino unapređenje.

Uoči programa, medijima su se obratile Ivana Šimić, nutricionistkinja iz Službe za promicanje zdravlja HZJZ-a, i Đurđica Ivković, programska voditeljica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku, koje su istaknule važnost zajedničkog djelovanja obrazovnog i zdravstvenog sustava u stvaranju zdravijih prehrambenih navika među učenicima.

Okupljenima se obratio i Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, istaknuvši važnost kontinuiranog praćenja i poboljšanja prehrambenih navika djece kao temelja njihova zdravog razvoja.

Tijekom posljednjeg desetljeća u Hrvatskoj je poduzet niz koraka za unapređenje prehrane u školama – od donošenja Smjernica pravilne prehrane 2012. godine i uvođenja Programa „Školsko voće“, do projekata „Zdrava užina“ i „Živjeti zdravo“. Nakon istraživanja iz 2019., koje je prvi put pružilo cjelovit uvid u stanje, 2023. je provedeno novo istraživanje čiji rezultati pokazuju vidljiv pomak prema kvalitetnijim obrocima i boljoj organizaciji.

Važna je edukacija i ujednačeni standardi

Na predstavljanju istraživanja istaknule su se poruke o važnosti suradnje i edukacije onih koji svakodnevno oblikuju prehranu djece u školama. Đurđica Ivković, programska voditeljica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku, naglasila je kako je UNICEF iznimno zadovoljan suradnjom s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo i Službom za promicanje zdravlja, posebno na projektima koji se bave prehranom djece i smanjivanjem pretilosti.

„Nažalost, nemamo ujednačene standarde u cijeloj zemlji. Još uvijek postoje općine i županije koje ne osiguravaju najnutritivnije obroke za učenike. Želimo to promijeniti kroz suradnju i edukaciju škola, osobito kuhara i stručnog osoblja koje se bavi prehranom“, istaknula je Ivković. Dodala je kako je cilj naučiti osoblje kako pripremiti zdravu, ali i djeci privlačnu hranu, jer dobra prehrana može značajno utjecati na bolju koncentraciju i školski uspjeh. UNICEF, napomenula je, planira nastaviti suradnju s HZJZ-om i u idućim godinama kroz edukacije i zajedničke projekte.

Ivana Šimić, nutricionistica iz Službe za promicanje zdravlja HZJZ-a, pojasnila je kako je istraživanje provedeno s ciljem da se utvrdi stvarno stanje u školama i usporedi s ranijim razdobljima. „Školsku prehranu temeljimo na zakonima, standardima i normativima. Svaka škola mora poštovati pravila – ne smiju se posluživati gazirana pića, a jelovnici se oblikuju prema nutricionističkim zahtjevima“, objasnila je Šimić.

Dodala je da su škole dobile dva online upitnika. „Htjeli smo saznati kako se uistinu provode propisi i koliko se evaluacijski upitnici zaista ispunjavaju, jer smo od škola dobivali različite informacije. Cilj je bio dobiti realnu sliku i temeljem toga unaprijediti daljnje aktivnosti“, zaključila je Šimić.

Većina škola priprema vlastite obroke, ali područne škole i dalje bez adekvatnih kuhinja

Prema podacima istraživanja, 85 posto škola u Hrvatskoj ima vlastitu školsku kuhinju, što pokazuje značajan napredak u osiguravanju obroka u obrazovnom sustavu. Međutim, u 40 posto područnih škola prehrana se organizira na drugačiji način nego u matičnim školama, što uključuje dostavu hrane iz drugih objekata, suradnju s vanjskim kuhinjama ili jednostavnije oblike posluživanja.

Takve razlike u organizaciji upućuju na potrebu za daljnjim ujednačavanjem standarda i ulaganjima u infrastrukturu, kako bi svi učenici, neovisno o mjestu školovanja, imali jednake uvjete za kvalitetan i uravnotežen obrok.

Prema prikazanim podacima koje je objasnila Ivana Šimić, 82,70 % učenika redovito konzumira doručak/mliječni obrok, 36,73 % ima ručak, dok 31,45 % uzima užinu. Ovakav raspored obroka pokazuje da je jutarnji obrok najzastupljeniji, ali i da postoji prostor za jačanje školske organizacije ručka i užine kako bi više djece imalo topao, uravnotežen obrok tijekom školskog dana.

Nadalje, prema rezultatima, školski jelovnici danas pokazuju vidljiv napredak u zastupljenosti zdravih namirnica. Voće se tri ili više puta tjedno poslužuje u 63 posto škola, dok je 2019. godine taj udio iznosio svega 41 posto. Povrće se redovito nudi u 74 posto škola, u odnosu na 63 posto iz 2019., što ukazuje na sve veći fokus na svježe i sezonske namirnice. Kada je riječ o ribi, ona se barem jednom tjedno nalazi na jelovniku u 72 posto škola, u usporedbi s 69 posto četiri godine ranije. Ti podaci potvrđuju da su škole u posljednjih nekoliko godina napravile značajan iskorak prema uravnoteženijoj i nutritivno kvalitetnijoj prehrani učenika.

Zdrava jela najčešće završavaju u otpadu, no sve više škola koristi preporučene jelovnike

Iako se u školskim kuhinjama sve više pripremaju nutritivno bogati obroci, istraživanje pokazuje da upravo zdrava jela najčešće ostaju na tanjurima i završavaju u otpadu. Djeca nerado jedu variva, povrće, jela od ribe, kukuruzne žgance, pšenični griz i slične namirnice, koje su ključne za uravnoteženu prehranu. Istodobno, zabilježen je i porast cijena hrane, što dodatno utječe na troškove školskih obroka.

Pozitivan pomak vidi se u primjeni jelovnika prema smjernicama programa „Živjeti zdravo“. Dok ih je 2019. godine u potpunosti primjenjivalo 24 posto škola, a 43 posto djelomično, najnoviji podaci iz 2023. pokazuju rast na 37 posto škola koje ih koriste i 51 posto koje ih primjenjuju djelomično, dok ih samo 12 posto ne koristi. To potvrđuje da se svijest o važnosti pravilne prehrane u školama polako, ali sigurno, mijenja nabolje.

Zdrava prehrana počinje znanjem

Ohrabrujuće je vidjeti koliko su škole spremne na promjene. Sve više njih traži stručnu podršku – 77 posto škola treba pomoć u izradi jelovnika, 63 posto u edukaciji roditelja i učenika, 46 posto u planiranju prehrane za djecu s posebnim prehrambenim potrebama, a 44 posto u edukaciji školskih kuhara. Takvi rezultati pokazuju da su škole svjesne važnosti pravilne prehrane, ali i da žele učiti i napredovati.

Uz više edukacije, podršku stručnjaka i zajednički trud, zdravi školski obroci mogli bi uskoro postati pravilo, a ne iznimka - korak prema školi u kojoj svako dijete jede s užitkom i osmijehom.