Freepik
Hrvatska bilježi dramatičan porast dijagnosticiranih osoba s autizmom – u posljednjih pet godina broj se više nego udvostručio, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. No iza statistike krije se i gorka stvarnost: obrazovni sustav stagnira, odrasle osobe s autizmom gotovo su nevidljive u socijalnoj politici, a umjesto sustavnih rješenja vlada vatrogasno gašenje pojedinačnih kriza, poruka je konferencije "Autizam i mentalno zdravlje", koja je u Zagrebu okupila oko 200 stručnjaka.
Edukacijska rehabilitatorica Natalija Vrbas Novak objašnjava da porast nije samo odraz stvarnog povećanja broja oboljelih. Bolji dijagnostički instrumenti, veća informiranost roditelja, odgajatelja i nastavnika te ranija prepoznatljivost simptoma doprinose vidljivosti problema koji je ranije ostajao neprepoznat. Dodatan razlog leži u promjeni klasifikacije: nekadašnje dijagnoze intelektualnih poteškoća danas se sve češće zamjenjuju dijagnozom autizma.
Autizam nije jedno stanje, već više njih, pokazuje novo genetsko istraživanje
Eva Pavić, majka dvanaestogodišnje djevojčice s autizmom, upozorava na duboki jaz između napretka u dijagnostici i stvarnog položaja djece u sustavu. Socijalna politika i dalje kruži oko naknada i financijskih pitanja, dok djeca premalo ulaze u redovne škole. Specijalne škole ostaju dominantan model, a inkluzija je iznimka, a ne pravilo, prenosi HRT.
Nikola Tadić, tajnik Saveza udruga za autizam Hrvatske, smatra da je autizam u Hrvatskoj dostigao razinu složenosti koja zahtijeva sustavni odgovor. Sadašnji pristup – reaktivan i fragmentiran – ne može pratiti potrebe sve veće populacije. Savez zagovara donošenje Nacionalnog plana za autizam koji bi uključivao međuresornu suradnju, jasno definirane ciljeve i namjensku financijsku alokaciju, umjesto dosadašnjeg izvanrednog rješavanja slučajeva koji završe u medijima.
Gradonačelnik Tomislav Tomašević najavio je nastavak gradskih investicija: licenciranje Centra za autizam za stanovanje odraslih osoba, projekt vrijedan dva milijuna eura na Ravnicama te kapitalni projekt Oporovec. Uz infrastrukturne projekte, Grad naglašava i jačanje kapaciteta ustanova poput Malog doma, Silvera i Zagrebačkog centra za neovisno življenje, kao i edukaciju stručnjaka koji rade u sustavu.
Poseban naglasak stručnjaka bio je na osobama s autizmom koje imaju i intelektualne poteškoće – skupini koja je u javnosti najvidljivija, no čije su emocionalne i psihološke potrebe i dalje nedovoljno prepoznate i neadekvatno zbrinute.