Kućna ložišta i promet glavni su krivci za prekoračenje dopuštenih granica finih čestica PM2.5 u Hrvatskoj, poručili su iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije u odgovoru na naš upit. Rješenje, kažu, nije u zabranama ni strožim propisima, već u energetskoj obnovi i modernizaciji sustava grijanja — za što planiraju uložiti više od 220 milijuna eura. Konkretan rok do kojeg bi Hrvatska trebala izaći s europske crne liste zagađivača Ministarstvo ne daje.

Hrvatska na europskoj crnoj listi: Zrak koji dišemo nije siguran

Europska agencija za okoliš (EEA) nedavno je objavila izvješće prema kojem se hrvatska nalazi među zemljama s najgorim zrakom na kontinentu. Hrvatska prema njihovim podacima prekoračuje dopuštene granice PM2.5 čestica. 

Što kaže Ministarstvo zaštite okoliša?

Kućna ložišta i promet dominantni su izvori PM2.5, posebno u hladnijem dijelu godine kada je intenzivnije grijanje kućanstava te je povećana potrošnja goriva u cestovnom prometu.Povišene koncentracije lebdećih čestica bilježe se u kontinentalnom dijelu Hrvatske, gdje niže temperature, intenzivnije grijanje i stabilni atmosferski uvjeti bez vjetra sprječavaju raspršivanje čestica. Ministarstvo eksplicitno navodi da se najveći učinak za smanjenje PM2.5 očekuje upravo od mjera vezanih uz grijanje kućanstava i energetsku obnovu zgrada — jer je to dominantan izvor lebdećih čestica u Hrvatskoj.

Zašto je zrak u Zagrebu tako loš, iako industrije gotovo i nema?

Hrvatska ima Program kontrole onečišćenja zraka za razdoblje 2020.–2029., koji je u rujnu 2025. ažuriran dodatnim mjerama, te Nacionalni energetski i klimatski plan (NECP) kao druge ključne strateške dokumente. Gradovi koji prekoračuju granične vrijednosti obvezni su izraditi vlastite akcijske planove — u proteklom su razdoblju to učinili Zagreb, Sisak, Kutina, Osijek, Rijeka, Slavonski Brod, Vinkovci i Velika Gorica.

Foto: Magnific

Hrvatska planira usklađivanje do 2030. godine kroz kombinaciju smanjenja emisija na izvoru — u kućanstvima, prometu i industriji — energetske tranzicije, lokalnih akcijskih planova te financijskih poticaja iz EU fondova, uključujući Mehanizam za oporavak i otpornost te Kohezijski fond.

Do kraja ove i sljedeće godine planiraju se programi ukupne vrijednosti više od 220 milijuna eura:

• 90 milijuna eura za sufinanciranje vozila s nultim emisijama
• 53 milijuna eura za poticanje nabave vozila na alternativna goriva i ugradnju električnih punionica
• 35 milijuna eura za uklanjanje fluoriranih stakleničkih plinova
• 25 milijuna eura za energetsku obnovu obiteljskih kuća
• 10 milijuna eura za zamjenu zastarjelih kućnih ložišta i kotlova
• 10 milijuna eura za ugradnju fotonaponskih elektrana

Ministarstvo posebno ističe Socijalni plan za klimatsku politiku za razdoblje 2026.–2032., vrijedan oko 1,68 milijardi eura, namijenjen ranjivim i energetski ugroženim kućanstvima. Plan obuhvaća mjere energetske obnove i dekarbonizacije sustava grijanja te predstavlja ključni nacionalni instrument za korištenje sredstava EU-a namijenjenih provedbi klimatske politike.

Uskoro se očekuje i poziv za ulaganja u dekarbonizaciju i modernizaciju sustava daljinskog grijanja u okviru Modernizacijskog fonda — s naglaskom na sunčane kolektore, dizalice topline, skladištenje toplinske energije i iskorištavanje otpadne topline. Ulaganja su pritom uvjetovana time da se ne produljuje korištenje fosilnih goriva na lokaciji.

Što se tiče pooštrenih propisa za kućna ložišta, Ministarstvo ne najavljuje nove zabrane ni strože standarde, već naglašava da će smanjenje onečišćenja doći kao posljedica energetske obnove i modernizacije. Prema njihovim analizama, najveće smanjenje emisija postiže se boljom toplinskom izolacijom kuća i uvođenjem suvremenih sustava grijanja s nižim emisijama. Konkretan rok do kojeg Hrvatska planira izaći s europske liste prekoračitelja u odgovorima Ministarstva nije naveden.