Hrvatski sabor jednoglasno je usvojio izmjene Zakona o trgovini kojima se maloljetnicima zabranjuje kupnja energetskih i alkoholnih pića, uvodi obvezna provjera punoljetnosti za online kupnju alkohola i energetskih pića, a lokalnim samoupravama daje ovlast da same ograniče noćnu prodaju alkohola na svojem području. 

Što se točno mijenja?

Izmjenama se uvodi obveza da trgovci uskrate prodaju energetskih i alkoholnih pića osobama mlađima od 18 godina, osim ako kupac valjanom identifikacijom ne dokaže punoljetnost. Pravilo vrijedi i za automatizirane blagajne.

Liječnici zvone na uzbunu: energetska pića povećavaju rizik od srčanih bolesti i moždanog udara

Za online kupnju alkohola i energetskih pića uvodi se potpuno nova obveza: provjera punoljetnosti putem državnog sustava e-Građani. Trgovci koji prodaju takvu robu putem interneta moraju se upisati u evidenciju pri Ministarstvu gospodarstva, nakon čega dobivaju tehničke podatke za integraciju sustava. Ako kupac odbije provjeru, trgovac je dužan uskratiti prodaju. Trgovci imaju 90 dana od stupanja zakona na snagu za uskladiti svoje online sustave.

Foto: Magnific

Gradovima i općinama zakon daje pravo da odlukom svojeg predstavničkog tijela zabrane prodaju alkohola u prodajnim objektima unutar vremenskog okvira od 21:00 do 6:00 sati — ako to procijene potrebnim radi zaštite javnog zdravlja, javnog reda i mira, kulturne baštine ili okoliša. Mjera je fakultativna: svaka lokalna zajednica sama odlučuje hoće li je uvesti.

Za kršenje novih odredbi propisane su osjetne kazne — pravne osobe riskiraju do 39.810 eura, a fizičke osobe do 6.630 eura.

Deset godina čekanja

Europarlamentarka Biljana Borzan, koja je godinama upozoravala na štetnost energetskih pića za djecu, pozdravila je odluku Sabora.

„Ovo je trenutak na koji čekamo godinama. Još prije deset godina počela sam upozoravati da djeca u Hrvatskoj sve ranije posežu za energetskim pićima i da država mora reagirati. Danas konačno možemo reći da će se taj problem sustavno riješiti. Ovo je velika pobjeda za zdravlje djece i mladih", poručila je Borzan.

Foto: Magnific

Istaknula je da se radi o problemu koji je godinama bio zanemarivan unatoč jasnim upozorenjima struke: „Znamo da djeca s energetskim pićima počinju već u osnovnoj školi, da ih velik broj konzumira redovito i da ih često kombiniraju s alkoholom. Posljedice su ozbiljne, od poremećaja sna i tjeskobe do srčanih problema. To nikada nije bio bezazlen proizvod, nego javnozdravstveni problem."

Rijetki međustranački dogovor

Sabina Glasovac, zastupnica u Hrvatskom saboru, pohvalila je međustranačku suglasnost: „Posebno mi je važno što je ovo jedna od rijetkih situacija u kojoj su vladajući odlučili poslušati prijedloge oporbe. To je dobar signal, jer kad govorimo o zdravlju djece, sadržaj mjere mora biti važniji od toga tko ju predlaže."

Glasovac je istaknula i da se Hrvatska ovime pridružuje rastućem broju europskih zemalja koje su uvele slične zabrane.

Zašto baš sada — što govore podaci?

Zakonodavni pritisak nije slučajan. Prema rezultatima ESPAD istraživanja iz 2024. godine, u kojemu je sudjelovala i Hrvatska, alkohol je barem jednom u životu probalo 9 od 10 učenika. U posljednjih 30 dana alkohol je konzumiralo više od polovice učenika, a Hrvatska se nalazi iznad europskog prosjeka.

Željko Petković (HZJZ): Djevojke danas piju više od mladića, a ovisnosti počinju sve ranije

Mladi u dobi od 15 do 16 godina prema podacima OECD-a nalaze se pri samom vrhu Europe po konzumaciji alkohola — gotovo polovica (45 posto) barem je jednom konzumirala veće količine. Prema podacima HZJZ-a, u Hrvatskoj ima oko 250.000 ovisnika o alkoholu.

Obrazloženje zakona navodi i da je alkohol četvrti vodeći uzrok bolesti i smrti kod osoba mlađih od 25 godina.