Magnific
Otpornost bakterija na antibiotike već se godinama smatra jednom od najvećih prijetnji javnom zdravlju, a novo međunarodno istraživanje sugerira da bi klimatske promjene mogle dodatno ubrzati taj problem.
Prema studiji objavljenoj u stručnom časopisu The Lancet Planetary Health, promjene temperature i oborinskih obrazaca povezane su s porastom gena odgovornih za otpornost bakterije Salmonella na antibiotike. Istraživači navode da je između 1940. i 2023. godine zabilježen približno 10-postotni globalni porast takvih gena povezan s klimatskim promjenama, piše The Guardian.
Što je antimikrobna rezistencija i može li se dogoditi da ostanemo bez učinkovitih antibiotika?
Antibiotici su lijekovi koji se koriste za liječenje bakterijskih infekcija. Međutim, kada se koriste prečesto ili nepravilno, dio bakterija može razviti otpornost na njihovo djelovanje. Takve bakterije preživljavaju liječenje, šire se i postaju sve teže za suzbijanje. Stručnjaci upozoravaju da otpornost na antibiotike već danas uzrokuje više od milijun smrti godišnje diljem svijeta te predstavlja jedan od najbrže rastućih zdravstvenih izazova modernog doba.
Istraživači ističu da su pretjerana i nepravilna upotreba antibiotika i dalje glavni uzrok razvoja otpornosti. Ipak, rezultati novog istraživanja pokazuju da bi klimatske promjene mogle dodatno pogoršati situaciju. Više temperature i promjene u količini oborina mogu utjecati na preživljavanje, širenje i prilagodbu bakterija u okolišu. Takvi uvjeti potencijalno olakšavaju razmjenu gena odgovornih za otpornost među različitim bakterijskim vrstama.
Magnific
Kako bi proučili taj odnos, znanstvenici su analizirali više od 480 tisuća genoma bakterije Salmonella prikupljenih u 139 država između 1940. i 2023. godine. Dobivene podatke usporedili su s promjenama prosječnih temperatura i količine oborina tijekom istog razdoblja. Rezultati su pokazali da se otpornost bakterija ne povećava ravnomjerno s rastom temperature, već da na njezino širenje utječe složena kombinacija klimatskih čimbenika.
Prema rezultatima istraživanja, čak 82 posto promatranih država zabilježilo je porast gena povezanih s antibiotskom otpornošću kod bakterije Salmonella. Najizraženija povezanost između klimatskih promjena i porasta otpornosti zabilježena je na području Bliskog istoka i sjeverne Afrike. Slijede južna Azija te zemlje subsaharske Afrike.
WHO upozorava: otpornost bakterija na antibiotike doseže zabrinjavajuće razine
Iako istraživanje nije dokazalo da klimatske promjene izravno uzrokuju razvoj otpornosti na antibiotike, autori smatraju da rezultati pružaju snažne dokaze o njihovoj međusobnoj povezanosti. Autori studije naglašavaju da borba protiv otpornosti na antibiotike ne može uključivati samo odgovorniju primjenu lijekova. Smatraju da bi i mjere usmjerene na ublažavanje klimatskih promjena mogle imati važnu ulogu u smanjenju širenja otpornih bakterija.
Uz odgovorno propisivanje antibiotika i bolji nadzor zaraznih bolesti, znanstvenici pozivaju na jačanje globalnih klimatskih politika kako bi se ograničili budući zdravstveni rizici povezani s rastućim temperaturama. Zaključuju da će bez pravodobnih mjera kombinacija klimatskih promjena i rastuće otpornosti bakterija predstavljati sve veći izazov za zdravstvene sustave diljem svijeta.