Vlada u utorak predložila Hrvatskom saboru da odbije prijedlog 18 zastupnika Možemo! i SDP-a o osnivanju istražnog povjerenstva, vezano uz međusobno poslovanje HZZO-a i Poliklinike Medikol, a neprihvatljivim je ocijenjeno zadiranje u nadležnost tijela kaznenog progona.

U obrazloženju je navedeno kako je utvrđivanje postojanja elemenata kaznenih djela nezakonitog pogodovanja i zlouporaba položaja i ovlasti u isključivoj nadležnosti pravosudnih tijela, a ne Istražnog povjerenstva. 

Cijelo mišljenje Vlade o prijedlogu za istražnim povjerenstvom možete pročitati ovdje pod točkom 12.

Prijedlog odluke, podnesen 20. ožujka 2026., traži da povjerenstvo utvrdi je li u poslovanju Medikola s HZZO-om i nadležnim državnim tijelima bilo elemenata pogodovanja, sukoba interesa ili zlouporabe položaja. Vlada u odgovoru iznosi sustavnu obranu postojećeg modela suradnje javnog i privatnog zdravstva.

Vladina argumentacija: dva desetljeća prakse

U Republici Hrvatskoj sinergija javnog i privatnog zdravstva postoji već više od dva desetljeća. Integracija privatnih pružatelja u javno financirani zdravstveni sustav počela se razvijati kroz ugovorni model nakon zdravstvene reforme iz 1993. godine, potom je institucionalno standardizirana i proširena u razdoblju 1998. – 2001. te je do razdoblja 2002. – 2005. konsolidirana u jedinstveni sustav obveznoga zdravstvenog osiguranja kojim upravlja Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.

Država nije imala kapacitete za PET/CT

Iz Vlade su naglasili kako privatni sektor ima znatno veću fleksibilnost u uvođenju inovativnih dijagnostičkih i terapijskih postupaka. Razlog tome je činjenica da samostalno donosi poslovne odluke o usmjeravanju financijskih sredstava te se može fokusirati na pojedine, ciljano odabrane aktivnosti.

Nasuprot tomu, javni zdravstveni sustav nema takvu privilegiju jer je obvezan osigurati dostupnost zdravstvene zaštite u svim djelatnostima koje pokriva. Javni se sustav suočavao s takvim izazovima i prilikom nabave PET/CT uređaja. Riječ je o zahtjevnoj investiciji koja ne uključuje samo nabavu same opreme već i dodatna ulaganja u specijalizirane kadrove, što značajno povećava ukupne troškove. Slična je situacija zabilježena i prilikom uvođenja stereotaktične radioterapije. U državama članicama Europske unije postoje primjeri razvijenijih oblika suradnje između javnog i privatnog sektora, osobito kroz modele javno-privatnog partnerstva. U Republici Hrvatskoj privatni i javni zdravstveni sustav djeluju odvojeno, ali komplementarno, a ne konkurentski. Istodobno se kontinuirano radi na unaprjeđenju transparentnosti odnosa između tih dvaju zdravstvenih sustava.

Konkretno za PET/CT: tehnologija je u Hrvatsku uvedena 2007. godine, upravo u modelu javno-privatne suradnje, jer javni sustav tada nije imao kapacitete za brzo ulaganje u skupu opremu. HZZO od te godine do danas ima sklopljene ugovore s Poliklinikom Medikol o provođenju specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Vlada naglašava da se ugovori sklapaju na rok od tri godine, jednako za sve ugovorne subjekte, te da su cijene postupaka koje plaća HZZO jednake bez obzira provode li se u javnoj ili privatnoj ustanovi

U okviru te dugogodišnje prakse i suradnje uspostavljen je sustav kojemu je cilj veća dostupnost zdravstvenih usluga, osobito u području naprednih dijagnostičkih i terapijskih tehnologija, što omogućuje i učinkovitije smanjenje lista čekanja te osigurava nadopunu u segmentima gdje javni sustav ne raspolaže dostatnom opremom ili resursima.

Kombinacija jačanja kapaciteta u javnim bolnicama i ugovaranja usluga s privatnim pružateljima pridonosi smanjenju listi čekanja te bržem postavljanju dijagnoze, što je posebno važno u liječenju onkoloških i drugih ozbiljnih bolesti kod kojih je pravodobna dijagnostika ključna za uspješan ishod liječenja, smatraju u Vladi.

Kao dokaz učinkovitosti modela, Vlada navodi podatke o prosječnom vremenu čekanja na dijagnostičke postupke na nacionalnoj razini:

• veljača 2020. (prije pandemije COVID-a): 245 dana
• prosinac 2023.: 146 dan
• travanj 2026.: 139 dana

Ugovaranje s privatnim pružateljima, tvrdi Vlada, dodatno povećava dostupnost usluga pacijentima, što je posebno važno kod onkoloških bolesti gdje je pravodobna dijagnostika ključna za ishod liječenja.

Na navode iz prijedloga zastupnika o spornom upućivanju pacijenata na PET/CT, Vlada odgovara da se svaki pacijent upućuje isključivo na temelju jasno definiranih indikacija iz stručnih smjernica, a konačnu odluku za svakog pojedinog pacijenta donosi nadležni liječnik, na temelju kliničke slike, nalaza i tijeka bolesti. Vlada dodaje da se pretraga - koja uključuje primjenu radioaktivnih izotopa i izloženost zračenju - ne indicira bez jasnog medicinskog razloga.

U obrazloženju Vlada je navela kako je utvrđivanje postojanja elemenata kaznenih djela nezakonitog pogodovanja i zlouporaba položaja i ovlasti u isključivoj nadležnosti pravosudnih tijela, a ne Istražnog povjerenstva. 

"Osnivanje Istražnog povjerenstva s ovlastima koje zadiru u nadležnost tijela kaznenog progona neprihvatljivo je s aspekta načela trodiobe vlasti i neovisnosti pravosudnih tijela", navela je Vlada.

Dodatno, pitanje sukoba interesa već je uređeno posebnim Zakonom o sprječavanju sukoba interesa, za što postoji zasebno, neovisno Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, na čiji je rad zabranjen svaki oblik utjecaja.

Vlada također navodi da predlagatelj prijedloga nije primijenio odredbe Zakona o istražnim povjerenstvima te da predlaže ovlasti šire od zakonskih.

Transparentnost objave podataka

Na implicitnu kritiku netransparentnosti, Vlada odgovara da HZZO postupa sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama, da na svojim stranicama objavljuje sve što je zakonski obvezan, te da svaki mjesec objavljuje iznose isplaćene svim ugovornim subjektima.

Mišljenje sada ide na raspravu u Hrvatski sabor, koji konačno odlučuje hoće li prihvatiti ili odbiti prijedlog 18 zastupnika o osnivanju Istražnog povjerenstva. Potpisnica mišljenja u ime Vlade jest ministrica zdravstva Irena Hrstić, a predstavnici Vlade na sjednicama bit će i državni tajnici Marija Bubaš, Tomislav Dulibić i Renato Mittermayer.