Problem nezakonito odloženog otpada u Gospiću već dulje vrijeme izaziva zabrinutost lokalnog stanovništva, a jedno od najvažnijih pitanja svakako je može li i na koji način onečišćenje utjecati na zdravlje ljudi koji žive u blizini lokacije. Dok se priprema sanacija otpada, iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije poručuju kako zaštita zdravlja građana ostaje prioritet te da će država osigurati stručnu i cjelovitu sanaciju lokacije. Hrvatski zavod za javno zdravstvo u međuvremenu je potvrdio ispravnost vode za piće. 

Ono što su našli u Lici zna ostati u vodi i po sto godina

Ipak, ispravnost vode za piće samo je jedan dio šireg pitanja mogućeg utjecaja onečišćenja na zdravlje. Što za ljudski organizam znače tvari pronađene u tlu, na koje načine čovjek može biti izložen onečišćenju i koje posljedice mogu nastati kod dugotrajne izloženosti? Upravo smo o tome razgovarali sa stručnjacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, odnosno Odjela za toksikologiju.

Među pronađenim tvarima najveću pozornost privlači olovo

Kada govorimo o onečišćenom tlu, nije važna samo činjenica da je određena tvar u njemu pronađena. Iz HZJZ-a objašnjavaju da za procjenu mogućeg utjecaja na ljude treba uzeti u obzir načine na koje bi onečišćujuće tvari mogle dospjeti u organizam. To uključuje gutanje čestica tla i prašine, udisanje prašine koja se ponovno podiže s tla, prijenos kroz hranidbeni lanac te mogućnost dospijevanja tvari u podzemne vode. Važna je i razlika između ukupne količine neke tvari pronađene u tlu i njezine bioraspoložive frakcije, odnosno dijela koji organizam doista može apsorbirati. Sama prisutnost određene tvari zato nije dovoljna da bi se zaključilo koliki zdravstveni rizik ona predstavlja.

Od spomenutih tvari olovo je toksikološki najznačajnije. Izloženost olovu povezuje se s učincima na razvoj živčanog sustava, uključujući poremećaje pažnje i smanjenje kognitivnih sposobnosti, ali i s kardiovaskularnim učincima poput povišenog krvnog tlaka. Mogući su i učinci na reproduktivno zdravlje, među kojima su oštećenje spermatogeneze i spontani pobačaji.

Magnific

Posebnost olova jest i njegovo dugotrajno zadržavanje u organizmu. U kostima njegov poluvijek može iznositi između 20 i 30 godina, a ponovno se može osloboditi u organizam tijekom trudnoće, dojenja, menopauze ili kod osteoporoze. To znači da izloženost koja se dogodila mnogo ranije može predstavljati unutarnji izvor olova i desetljećima poslije.

Sumnja na fekalno onečišćenje mora u Zadru. Što kupanje u takvoj vodi može napraviti zdravlju?

Stručnjaci HZJZ-a izdvajaju i antimon, čija toksičnost uvelike ovisi o kemijskom obliku u kojem se nalazi. Posebno ističu Sb(III), koji je znatno toksičniji od Sb(V), a navode i njegov potencijalni karcinogeni učinak. S druge strane, bakar i cink u ovom kontekstu predstavljaju manju zdravstvenu zabrinutost. Veće količine bakra mogu izazvati probavne tegobe poput mučnine, povraćanja i proljeva, ali stručnjaci navode da je kod kontaminiranog tla rizik za ljude relativno nizak te da je veći problem njegov štetan utjecaj na biljke i posljedično plodnost tla. Od navedenih tvari cink je najmanje zabrinjavajući, a njegov povećani sadržaj u tlu prvenstveno predstavlja agronomski, a ne zdravstveni problem.

Posljedice izloženosti mogu se pojaviti i desetljećima kasnije

Kada je riječ o mogućim zdravstvenim posljedicama, nije važno samo kojoj je tvari osoba izložena, već i koliko dugo, kojim intenzitetom te u kojoj životnoj dobi. Pojedine tvari mogu se zadržavati u organizmu, dok se posljedice izloženosti mogu pojaviti u vrlo različitim vremenskim razdobljima. Primjerice, vrijeme poluraspada olova u krvi iznosi oko 30 dana, a kod kontinuirane izloženosti određena ravnoteža može se postići nakon otprilike tri do šest mjeseci. Međutim, olovo se može pohranjivati u kostima, gdje se njegov poluvijek mjeri desetljećima, zbog čega se ukupno opterećenje organizma može povećavati godinama.

Razlikuje se i vrijeme potrebno da se pojave određene zdravstvene posljedice. Probavne smetnje povezane s izloženošću bakru mogu se javiti u roku od nekoliko sati, dok je za neke neurorazvojne posljedice riječ o mjesecima i izloženosti tijekom posebno osjetljivog razdoblja razvoja. Kod mogućeg razvoja raka pluća povezanog s izloženošću Sb(III) navode latenciju od 15 do 40 godina. 

Magnific

Posebno je važna izloženost olovu u dječjoj dobi. Kako objašnjavaju iz HZJZ-a, trajanje i intenzitet izloženosti ne mogu se jednostavno promatrati odvojeno od životne dobi. Intenzivna izloženost tijekom kritičnog razdoblja razvoja djeteta može dovesti do nepovratnih neurorazvojnih posljedica koje ista izloženost u odrasloj dobi ne bi izazvala na jednak način.

Što zrak koji udišemo radi našem mozgu? Veliko istraživanje dalo zabrinjavajuće rezultate

Kada je riječ o mikroplastici u tlu, moguć utjecaj na ljudsko zdravlje još je predmet intenzivnih znanstvenih istraživanja. Potencijalni rizik ovisi o količini, veličini i sastavu čestica, drugim prisutnim onečišćujućim tvarima te načinu i trajanju izloženosti. Zbog toga bez detaljnijih podataka nije moguće jednoznačno procijeniti zdravstveni rizik.

HZJZ nije procjenjivao zdravstveni rizik za stanovnike Gospića

Unatoč poznatim mogućim učincima pojedinih pronađenih tvari, na temelju dostupnih podataka ne može se zaključiti u kojoj je mjeri zdravlje stanovnika Gospića trenutačno ugroženo.

Magnific

Iz HZJZ-a naglašavaju da nisu provodili analizu ni procjenu zdravstvenog rizika za stanovništvo Gospića povezanu s konkretnim onečišćenjem tla. Za takvu bi procjenu, među ostalim, bili potrebni podaci o razini i opsegu onečišćenja te mogućim putevima izloženosti stanovništva. Dodaju i da HZJZ nije nadležan za procjenu rizika povezanog s nepropisnim ili ilegalnim odlaganjem otpada, zbog čega u ovom trenutku ne mogu dati stručnu procjenu zdravstvenog rizika za stanovnike Gospića u konkretnom slučaju.