Hrvatsko priobalje posljednjih je dana zahvatio niz velikih požara. Samo u požaru kod Lokve Rogoznice opožareno je oko 1000 hektara, evakuirano je oko 2500 ljudi, ozlijeđene su 43 osobe i tri vatrogasca, dok je jedna osoba smrtno stradala. Požari su proteklih dana izbili i na Pelješcu, Dugom otoku, Dinari te na području Zadarske županije. 

Iako su plamen i visoke temperature najočitije neposredne prijetnje, požari mogu ugroziti zdravlje i ljudi koji se nalaze daleko od samog požarišta. Dim se može širiti desecima, pa i stotinama kilometara, zbog čega Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da treba pratiti kvalitetu zraka i službene preporuke čak i kada požar nije u neposrednoj blizini.

Najveći problem su sitne čestice koje ulaze duboko u pluća

Dim nastao izgaranjem drveća i drugog raslinja složena je mješavina plinova i sitnih čestica. Posebno zabrinjavaju PM2.5 čestice, dovoljno sitne da prodru duboko u pluća, a neke mogu dospjeti i u krvotok. Izloženost dimu može izazvati kašalj, nadraženost očiju i grla, glavobolju, piskanje pri disanju i nedostatak zraka. Osobama koje već boluju od astme, kroničnih plućnih ili srčanih bolesti dim može dodatno pogoršati postojeće tegobe, a u težim slučajevima može biti potrebna hitna medicinska pomoć ili hospitalizacija. Sitne čestice povezane su i s ozbiljnijim posljedicama jer mogu potaknuti napadaje astme, ali i povećati rizik od srčanog i moždanog udara.

Otpad u Gospiću zabrinuo građane. Kako pronađene tvari mogu djelovati na zdravlje?

Još jedna opasnost je ugljikov monoksid (CO), plin bez boje i mirisa koji se osobito može pojaviti u blizini požara i tijekom tinjanja. Njegovim udisanjem smanjuje se sposobnost organizma da opskrbljuje organe i tkiva kisikom. Izloženost može dovesti do glavobolje, mučnine i vrtoglavice, dok visoke koncentracije mogu biti smrtonosne.

Magnific

Dodatni problem nastaje kada vatra zahvati naseljena ili industrijska područja jer tada, osim vegetacije, mogu izgarati građevinski materijali i drugi proizvodi te se u zrak mogu oslobađati dodatne štetne tvari.

Posljedice dima nisu jednake za sve. Među osjetljivijim skupinama su bebe i mala djeca, starije osobe, trudnice te ljudi koji boluju od astme, kroničnih plućnih i srčanih bolesti. Povećanoj izloženosti mogu biti podložni i vatrogasci, druge hitne službe te ljudi koji rade na otvorenom. WHO upozorava da prisutnost mirisa dima znači da smo mu izloženi, ali odsutnost mirisa ne znači nužno da je zrak siguran.

Kako se zaštititi od dima?

Ako je područje zahvaćeno dimom, prvenstveno treba pratiti informacije i naredbe nadležnih službi, posebno eventualne upute za evakuaciju.

Kada je kvaliteta zraka loša, WHO preporučuje što manje boraviti na otvorenom te, ako nema naloga za evakuaciju, zatvoriti prozore i vrata. Ako je izlazak nužan, dobro prianjajuća FFP2 ili N95 maska može smanjiti izloženost sitnim česticama.

Ono što su našli u Lici zna ostati u vodi i po sto godina

U automobilu treba zatvoriti prozore i ventilaciju odnosno klimatizaciju postaviti na recirkulaciju zraka. U domu je korisno izbjegavati dodatne izvore onečišćenja, poput cigareta, prženja i roštiljanja hrane ili korištenja proizvoda u spreju.

Poseban problem predstavlja istodobna pojava požara i toplinskog vala. Tada zaštita od dima ne smije povećati rizik od pregrijavanja, zbog čega WHO savjetuje boravak u najhladnijem dijelu doma i korištenje klimatizacije na način koji ne uvlači zagađeni vanjski zrak.

Ako se pojave izražene poteškoće s disanjem ili drugi zabrinjavajući simptomi, osobito kod osoba koje već imaju respiratorne ili kardiovaskularne bolesti, potrebno je potražiti medicinsku pomoć.