Možda ste primijetili da vaša baka više ne prepoznaje omiljeni šal ili ne može slijediti jednostavan razgovor. To nisu samo “normalni znakovi starenja” Mogla bi biti Alzheimerova bolest, a to nije nešto što smijete zanemariti. Alzheimerova bolest je vrsta demencije koja polako “gasi” dijelove mozga odgovorne za pamćenje, razmišljanje i snalaženje. Ne događa se preko noći. Bolest često polako napreduje kroz godine prije nego što se simptomi jasno pokažu.

Rani znakovi ove vrste demencije mogu biti:

• Zaboravljanje imena i dogovora
• Gubljenje predmeta
• Teškoće s planiranjem i donošenjem odluka
• Promjene raspoloženja ili povlačenje iz društva

Kako bolest napreduje, osoba sve više ovisi o drugima, od oblačenja do hranjenja.

Kakva je situacija u Hrvatskoj?

Prema podacima dostupnima na HZJZ-u, u Hrvatskoj danas živi oko 86.000 osoba s demencijama, a većina tih slučajeva odnosi se upravo na Alzheimerovu bolest. Procjene pokazuju da oko 10 % osoba starijih od 70 godina i čak do 40 % osoba starijih od 85 godina ima neki oblik demencije. Alzheimerova bolest čini 60–70 % svih slučajeva.

Radite jedan od ova dva posla? Imate manji rizik od Alzheimerove bolesti

Stručnjaci i udruge za Alzheimerovu bolest upozoravaju da bi stvarni broj mogao biti i veći od 100.000, jer mnogi još nemaju službenu dijagnozu. Iako bolest uglavnom pogađa starije osobe, poznati su i rani oblici, čak i prije 65. godine života. Takvih je slučajeva za sada malo, ali znaju biti vrlo teški jer se javljaju u radno aktivnoj dobi i često ih se pogrešno pripisuje stresu ili depresiji.

Zašto je broj oboljelih sve veći? Razlog je zapravo vrlo jednostavan. Ljudi u prosjeku žive mnogo dulje nego što je to ranije bio slučaj. Kako raste broj starijih građana, raste i broj oboljelih. Osim toga, danas postoji više svijesti i bolja dijagnostika nego prije, pa se Alzheimerova bolest češće prepoznaje.

Prevencija i novosti na tržištu lijekovima

Lijekovi dostupni u Hrvatskoj, poput inhibitora acetilkolinesteraze i memantina, ne liječe bolest, ali mogu usporiti propadanje funkcija i olakšati simptome.

U travnju 2025. Europska agencija za lijekove odobrila je Leqembi (lekanemab), prvi lijek koji cilja uzrok bolesti, nakupljanje amiloidnih plakova u mozgu. Ipak, dostupan je samo u ranim fazama bolesti i uz strogi nadzor. U SAD-u je 2024. odobren i donanemab (Kisunla), no u Europskoj uniji još nije u širokoj primjeni.

Što možemo sami učiniti?

Iako će većina pomisliti da su glavni krivci za razvoj bolesti naši geni, stvari nisu baš tako jednostavne. Kao što je to slučaj s drugim organima, na mozak snažno utječe naš način života i odluke koje svakodnevno donosimo. Zbog toga stručnjaci savjetuju redovitu tjelesnu aktivnost, kontrolu krvnog tlaka, šećera i masnoća, prehranu po uzoru na mediteranski stil, dovoljno sna, izbjegavanje pušenja i alkohola te društvenu i mentalnu aktivnost.

U slučaju da primijetite bilo kakve simptome, rani odlazak liječniku i razgovor o tim simptomima mogu puno značiti za pacijenta i njegovu obitelj.