Prenosivi uređaji koje u svakom trenutku možemo imati uz sebe već su dugi niz godina nešto bez čega ne možemo zamisliti život. Osim mobitela, tableta, laptopa ili bežičnih slušalica, sve više ljudi rado nosi pametne satove na svom zapešću. Ovi satovi, ovisno o modelu, mogu imati funkcije praćenja koraka, sna, ali i rada srca. O tome koliko su takvi satovi stvarno pouzdani, a u kolikoj su mjeri tek trend, danas razgovaramo s kardiologom Kristijanom Đulom. 

Poneki pametni satovi imaju mogućnost snimanja EKG zapisa što može dovesti do lakše detekcije različitih oblika srčane aritmije. Ipak, postavlja se pitanje koliko su rezultati pametnih satova precizni. Dr. Đula na samom je početku objasnio način na koji ovi uređaji rade: “Postoje dvije glavne vrste tehnologije: fotopletizmografija (PPG) i EKG. PPG emitira svjetlo (najčešće zeleno) koje se prilikom prolaska kroz kožu reflektira od crvenih krvnih stanica i na taj način indirektno (pomoću algoritama) određuje puls. Ista platforma se koristi za izračun nekih drugih vitalnih funkcija, primjerice zasićenost kapilarne krvi kisikom (SpO2) ili varijabilnost srčanih otkucaja (HRV) koji se često koristi u svakodnevnoj kliničkoj praksi.”

Foto: Privatna arhiva Kristijana Đule

Pametni satovi ipak imaju i svoje mane: zbog slabijeg kontakta (pokret) ili nekih drugih čimbenika (slabija prokrvljenost ekstremiteta, tetovaže i sl.) sama očitanja uređaja mogu biti pogrešna. Također, EKG na satu obično je jednokanalni zapis aktivnosti srca između sata i prsta. S druge strane, standardni EKG zapis u liječničkim ordinacijama ima ukupno 12 kanala što predstavlja veoma pouzdan uvid u srčani ritam za vrijeme samog snimanja.

Kardiolog upozorava: Ova 4 suptilna simptoma mogu ukazivati na ozbiljne srčane probleme

Nošenje pametnog sata može biti dobra ideja, ali ako se radi o osobama koje ga žele koristiti jer smatraju da će im pružiti potpunu sigurnost zbog zdravstvenih stanja s kojima već žive, dr. Đula savjetuje da se prije bilo koje kupnje obrate nadležnom liječniku. Glavni razlog za ovaj savjet zapravo je činjenica da nisu svi dijagnostički alati, kao i podaci koje oni generiraju, jednako važni. Previše suhoparnih i nebitnih podataka može skrenuti pažnju s pravog kliničkog problema zbog čega se može izgubiti dragocjeno vrijeme, ali i novac.

Mogu li pametni satovi pomoći u ranom otkrivanju srčanih problema?

Pametni satovi i njima slični uređaji prvenstveno su namijenjeni otkrivanju najčešće srčane aritmije, fibrilacije atrija (FA) , a ono što ne mogu detektirati su različita stanja, poput srčanog udara, strukturnih srčanih bolesti ili nekih specifičnih srčanih aritmija (primjerice blok). Za razliku od standardnog EKG-a, PPG uređaji često pogrešno previde preskoke (med. ekstrasistolija). 

Dr. Đula kaže da moderni pametni satovi danas evidentno mogu pomoći u ranom otkrivanju ozbiljnijih srčanih stanja: “Nedavno je provedeno istraživanje na tu temu koje je pokazalo da strategija korištenja pametnog sata u okviru probira za fibrilaciju atrija poboljšava detekciju same aritmije čak četiri puta!”

Većina ispitanika u istraživanju bila je asimptomatska kada je u pitanju srčana aritmija, a svejedno su dobiveni ovako impresivni rezultati pa istraživanje jasno pokazuje koliko ovakvi alati mogu biti korisni.

Magnific

Ipak, potrebno je imati na umu da pametni satovi katkada stvaraju “lažnu uzbunu”. To se, prema riječima sugovornika, događa prilično često. Objasnio je da je upoznat s jednim istraživanjem na temu detekcije fibrilacije atrija pametnim satom koje je pokazalo da je stvarno pozitivnih nalaza bilo u samo 32 posto slučajeva. Ostali nalazi zapravo su bili lažno pozitivni. 

Pet ranih znakova srčanog udara koje mnogi ne prepoznaju

Više je razloga za ovakve rezultate, a mnogi od njih su mehaničke prirode (kontakt s kožom, vibracija). Danas se, sukladno tome, razvijaju algoritmi koji će poboljšati kvalitetu mjerenja, a time i točnost interpretacije podataka koje uređaji bilježe 

“Zbog svega navedenog, preporuka svima koji koriste neki od nosivih uređaja jest da se u slučaju detekcije bilo kakve abnormalnosti jave nadležnom liječniku. Držim da je za interpretaciju velike većine podataka ipak potrebno imati određeno predznanje koje trenutno posjeduju samo stručnjaci. Tu svakako vidim prostor za edukaciju općeg građanstva kako bi se javnost senzibilizirala za određene javnozdravstvene probleme. Time bi se mogli ubrzati procesi na svim razinama što bi dovelo do boljih ishoda liječenja naših pacijenata”, poručuje kardiolog. 

Psihološki učinak nošenja pametnih satova i što nas čeka u budućnosti

Odluka o nošenju pametnog sata može pozitivno utjecati na odnos nositelja prema vlastitom zdravlju. Ipak, važno je sve promatrati u širem kontekstu, jer, kako kaže dr. Đula, očuvanje zdravlja je maratonska utrka, što znači da posjedovanjem pametnog sata nećete magično više brinuti o svom organizmu, ali on može biti odličan dodatak zdravom načinu života koji uključuje uravnoteženu prehranu, dovoljnu količinu kretanja i prevenciju bolesti. S druge strane, potrebno je pripaziti i na to da vam ovakvi uređaji koji stalno mjere parametre vašeg zdravlja ne stvaraju opsesiju i time pojačavaju anksioznost. Ključ je u umjerenosti i korištenju pametnih satova na onaj način na koji je to predviđeno, kao alata koji su tu da vam pomognu, a ne diktiraju svakodnevicu.

Želite sniziti visoki tlak i paziti na srce? Ovih 7 ljetnih namirnica prirodno čiste krvne žile

Budućnost ovih uređaja je svijetla, kaže nam kardiolog Đula i poručuje da očekuje ubrzan rast i razvoj nosive tehnologije: “Ono gdje definitivno vidim prostor za napredak je poboljšanje senzora uređaja čime bi se dodatno povećala točnost, kao i razvoj i uvođenje dodatnih funkcija (primjerice, analiza znoja). Neke projekcije govore da će se ovo područje udvostručiti do 2030. godine što govori u prilog tome kolika je stvarna potreba za tehnologijom u svijetu.”