Proljeće je godišnje doba kada su krpelji najaktivniji, a boravak u prirodi, makar i kratka šetnja šumom ili travnjakom, može završiti neželjenim susretom s ovim sitnim parazitom. Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) upozorio je na rizike i savjetuje kako se zaštititi.

Koje bolesti prenose krpelji u Hrvatskoj?

U kontinentalnom dijelu Hrvatske najčešće se na čovjeka prihvaća šumski krpelj (Ixodes ricinus), koji može prenositi bakteriju odgovornu za Lajmsku bolest (boreliozu) te virus krpeljnog meningoencefalitisa (KME) - upale mozga i moždanih ovojnica. Na Jadranu je pak rizičniji pseći krpelj, koji prenosi uzročnika mediteranske pjegave groznice.

Horor-krpelj u Mađarskoj: evo što znamo o njemu

Prema podacima HZJZ-a, od bolesti koje mogu prenijeti krpelji u Hrvatskoj najčešće su Lyme borelioza i krpeljni meningoencefalitis, a dosta rjeđe Mediteranska pjegava groznica, tularemija, te još neke vrlo rijetko.

Tko je u rizičnoj skupini?

Krpelji žive na lišću i granama niskog raslinja, u šikarama i prizemnom sloju šuma — najčešće do visine od jednog metra. Ondje se hrane na šumskim životinjama i glodavcima od kojih se zaraze, a ubodom mogu prenijeti bolest na čovjeka koji se nađe u njihovom okolišu.

Foto: Magnific

U posebno rizičnoj skupini nalaze se osobe koje redovito borave u prirodi: šumari, vojnici, lovci, planinari, izletnici i turisti, ali i svi rekreativci koji provode vrijeme u parkovima, na livadama ili u šumskim područjima.

Kako se zaštititi?

HZJZ preporučuje nekoliko jednostavnih, ali učinkovitih mjera:

• Odjeća — dugi rukavi, nogavice uvučene u čarape, zatvorene cipele. Izbjegavajte tamne boje i materijale poput vune i flanela, na kojima se krpelji teže uočavaju, ali lakše zakvače.
• Hodajte obilježenim stazama i izbjegavajte provlačenje kroz grmlje i ležanje na tlu.
• Repelenti — nanesite ih na gole dijelove tijela i eventualno odjeću, prema uputama proizvođača.
• Pregled tijela — nakon povratka iz prirode pažljivo pregledajte cijelo tijelo, osobito mjesta s nježnijom kožom: iza ušiju, vrat, prepone, pazuhe, područje iza koljena. Kod djece krpelj se često zadržava na glavi — jer djeca borave bliže tlu i lakše "pokupe" krpelja gornjim dijelom tijela.
• Istuširati se po povratku iz prirode.

Što učiniti ako pronađete krpelja?

Što prije ukloniti krpelja ključno je — što duže ostane pričvršćen, veći je rizik od infekcije. Prema uputama HZJZ-a:

Operite ruke, pincetu prebrišite antiseptikom i krpelja odmah izvadite — zahvatite ga što bliže koži, uz lagano povlačenje izvucite iz kože, a potom na mjesto uboda nanesite antiseptik.

Foto: Magnific

Nemojte premazivati krpelja alkoholom, uljem, kremom ni lakom za nokte, niti ga "paliti" plamenom, na takav način on se grči i pojačano izlučuje sekret koji može prenijeti uzročnika bolesti u tijelo.

Liječniku se ne trebate odmah javljati, no potražite ga ako se u roku od četiri tjedna (najčešće 7 do 10 dana) pojave osip prstenastog oblika koji blijedi u sredini (erythema migrans) i/ili povišena temperatura i zimica. Ti simptomi najvjerojatnije upućuju na boreliozu, koja se uspješno liječi antibiotikom.

Postoji li cjepivo?

Protiv krpeljnog meningoencefalitisa postoji cjepivo. Cijepljenje se provodi u tri doze, kojima se postiže zaštita na tri do pet godina, a zatim je potrebna jedna doza docjepljivanja.

HZJZ preporučuje cijepljenje osobama koje se često nalaze u endemskim područjima — šumarima, vojnicima, lovcima, planinarima i izletnicima. Za savjet se obratite epidemiologu u nadležnom zavodu za javno zdravstvo ili izravno HZJZ-u.