Hrvatska se suočava s dugotrajnim problemom nedostatka medicinskih stručnjaka. Službeni podaci Ministarstva zdravstva pokazuju da Hrvatska ima oko 3,5 do 3,8 liječnika na tisuću stanovnika, gotovo na razini prosjeka EU, ali u praksi su razlike među regijama i specijalizacijama velike.

Najveći manjak osjeća se u obiteljskoj i hitnoj medicini, pedijatriji, psihijatriji, kardiologiji, radiologiji te ginekologiji i opstetriciji. Prema podacima Hrvatske liječničke komore (HLK), Hrvatskoj nedostaje oko 12 posto obiteljskih liječnika, te gotovo oko trećinu ginekologa i pedijatara. Ukupno oko 500 liječnika samo za te tri specijalizacije.

Velike razlike po županijama

Situacija je najteža u pet županija s nedostatkom više od 20% obiteljskih liječnika: Bjelovarsko-bilogorskoj, Virovitičko-podravskoj, Brodsko-posavskoj, Požeško-slavonskoj i Istarskoj. Više od 40% primarnih ginekologa nedostaje u osam županija, uključujući Karlovačku, Varaždinsku i Ličko-senjsku, a slična situacija je s pedijatrima u Brodsko-posavskoj, Šibensko-kninskoj, Sisačko-moslavačkoj i Vukovarsko-srijemskoj.

Po hitnom postupku: Hrvatska priznala diplome rumunjskim medicinskim sestrama

Prema procjenama HLK, bolnički liječnici u Hrvatskoj godišnje odrađuju i do tri milijuna prekovremenih sati, što ukazuje na manjak od približno 1500 liječnika te nekoliko tisuća medicinskih sestara.

Najviše stranih liječnika iz BiH i Makedonije

Liječnici iz inozemstva popunjavaju dio rupa u sustavu. U hrvatskom zdravstvu radi 85 stranih liječnika s važećom licencom, od kojih je više od polovice u bolnicama. Najviše ih dolazi iz Bosne i Hercegovine (26 %), Sjeverne Makedonije (25 %) te Srbije i Ukrajine (po 14 %).

Strani liječnici moraju proći zahtjevan postupak priznavanja stručnih kvalifikacija. Oni s diplomama iz EU ostvaruju kvalifikacije automatski i rješenje u mjesec dana. Liječnici iz tzv. trećih zemalja, poput Srbije ili BiH, prolaze kroz opći sustav priznavanja koji uključuje usporedbu studijskih programa, provjeru akreditacija i, po potrebi, dodatno osposobljavanje do tri godine.

U HLK-u upozoravaju da bez ulaganja u radne uvjete, bolju organizaciju i privlačenje novih zdravstvenih kadrova, kvaliteta usluge ne trpi, ali se nedostatak kadra vidi kroz duge liste čekanja i preopterećenost postojećih liječnika.

A.S.