Povodom Nacionalnog dana hitne medicinske službe, koji se obilježava 30. travnja, razgovarali smo s pomoćnikom ravnateljice za sestrinstvo Zavoda za hitnu medicinu Osječko-baranjske županije, Tomicom Jakobovićem, mag. med. techn., o tome kako sustav funkcionira, s kojim se izazovima susreće i što građani mogu učiniti kako bi pomogli da hitna pomoć bude još učinkovitija. Hitna medicinska služba često je prva linija obrane u najkritičnijim trenucima, a njezina organizacija i brzina reakcije nerijetko odlučuju o ishodu za pacijenta.

Na području Osječko-baranjske županije hitna medicinska služba organizirana je kroz mrežu zavoda raspoređenih u šest gradova. Sustav se temelji na radu različitih timova koji su jasno definirani prema vrsti intervencije i potrebama pacijenata.

Dr. Matea Bingula: Iza bijele kute kriju se emocionalna iscrpljenost i borba koju rijetko tko vidi

Tim 1 čine liječnik, medicinska sestra ili tehničar i vozač, a oni su zaduženi za pružanje hitnih medicinskih postupaka na terenu. Tim 2 sastoji se od dva medicinska tehničara, od kojih je jedan najčešće dodatno educiran za hitnu medicinu. Uz njih djeluju i timovi sanitetskog prijevoza koje čine vozač i medicinski tehničar, a svi postupaju prema uputama medicinske jedinice koja radi 24 sata dnevno.

Jedna od ključnih prednosti ove županije je njezin geografski položaj. Klinički bolnički centar nalazi se u samom središtu županije, što značajno skraćuje vrijeme prijevoza u hitnim slučajevima. Upravo to može biti presudno za ishod liječenja. Iako su udaljenija mjesta nešto sporije dostupna u odnosu na Osijek, Jakobović naglašava da je mreža dobro organizirana i da su svi građani pokriveni kvalitetnom zdravstvenom zaštitom.

“Specifičnost naše županije je upravo taj centralni položaj bolnice. To je velika prednost i za pacijente i za nas jer vrijeme u hitnim situacijama često odlučuje o svemu“, ističe Jakobović.

Suvremena oprema i ulaganje u kadrove

U posljednjim godinama sustav hitne medicinske službe značajno je unaprijeđen, osobito u segmentima opreme i obrazovanja kadra. Tomica Jakobović naglašava da se kontinuirano ulaže u ljudske resurse te da se zapošljava dovoljan broj stručnog osoblja koje se dodatno educira. Oko 50 posto zaposlenih ima završen preddiplomski ili diplomski studij, što govori o visokoj razini stručnosti. Uz to, hitna služba raspolaže suvremenom medicinskom opremom koja omogućuje bržu i precizniju dijagnostiku na terenu.

“Danas imamo vrlo kvalitetan kadar i modernu opremu koja nam omogućuje da brzo reagiramo i donesemo točne odluke. To je ključno u situacijama kada svaka sekunda igra ulogu“, kaže Jakobović.

Takav napredak značajno doprinosi kvaliteti skrbi, ali i sigurnosti pacijenata. Tehnološki razvoj omogućuje bolju procjenu stanja već na mjestu intervencije, što ubrzava daljnje liječenje.

Edukacija građana i problem nepotrebnih poziva

Jedan od najvećih izazova s kojima se hitna medicinska služba suočava nije nedostatak opreme ili kadra, već preopterećenost sustava nehitnim slučajevima. Građani često zovu hitnu pomoć i u situacijama koje ne zahtijevaju hitnu intervenciju, što može usporiti dolazak pomoći onima kojima je ona zaista potrebna. Zbog toga se provode brojne edukacije s ciljem podizanja svijesti o tome što je hitno stanje, a što nije. Posebna pažnja posvećuje se radu s djecom i mladima.

“Već od vrtićke dobi pokušavamo educirati djecu kada je potrebno zvati hitnu pomoć. Ako oni to nauče na vrijeme, kasnije će znati pravilno reagirati“, objašnjava Jakobović.

Osim toga, važno je da građani tijekom poziva ostanu smireni i daju točne informacije. U stresnim situacijama ljudi često zaborave osnovne podatke poput adrese, što može dodatno otežati intervenciju.

Medicinska sestra o radu u inozemstvu: Vaš se rad i mentalno zdravlje ovdje više cijene

“Ljudi često u panici samo govore ‘dođite brzo’, ali ne znaju reći gdje se nalaze. Upravo su te informacije ključne da bismo mogli reagirati na vrijeme“, upozorava sugovornik.

Također je spomenuo važnost osnovnog znanja prve pomoći među građanima. Brza reakcija prije dolaska hitne pomoći može značajno povećati šanse za oporavak unesrećene osobe.

Balansiranje između poslovnog i privatnog života uvijek je izazovno

Rad u hitnoj medicinskoj službi iznimno je zahtjevan, kako fizički tako i psihički. Djelatnici se svakodnevno susreću s teškim situacijama, od prometnih nesreća do životno ugroženih pacijenata, gdje moraju donositi brze i točne odluke: “Najveći izazov je upravo ta odgovornost. Morate reagirati odmah i znati da vaše odluke imaju izravan utjecaj na nečiji život.“

Unatoč stresu, iskustvo i kontinuirana edukacija pomažu djelatnicima da se nose s izazovima. Redovito se organiziraju interne edukacije i razmjena iskustava što dodatno jača timski duh i spremnost na rad u kriznim situacijama. Posebno su teški slučajevi koji uključuju djecu, što, kako kaže Jakobović, najviše pogađa djelatnike. Ipak, upravo u tim trenucima dolazi do izražaja motivacija koja ih pokreće.

“Najveća nagrada je kada znate da ste nekome pomogli ili mu spasili život. Taj osjećaj se ne može usporediti ni s čim“, ističe.

Zbog obnove bolnica, Ministarstvo objavilo nove upute za prijem hitnih pacijenata u Zagrebu

Usklađivanje privatnog i poslovnog života dodatni je izazov zbog smjenskog rada i nepredvidivosti posla. Planiranje slobodnog vremena često je otežano, no kolegijalnost i međusobna podrška olakšavaju svakodnevicu: „Funkcioniramo kao velika obitelj. Uvijek jedni drugima uskačemo kad treba i nastojimo se međusobno podržavati.“

Za kraj, upućuje jasnu poruku građanima: „Ne zovite hitnu pomoć ako situacija nije hitna. A kada jest, pokušajte ostati smireni i dati točne informacije. Time nam pomažete da brže dođemo i spasimo život.“