Nove studije pokazuju da i kratkotrajne i dugotrajne virusne infekcije mogu povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Povezanost između virusa i srca

Već je poznato da određeni virusi, poput HPV-a ili hepatitisa B, mogu uzrokovati rak. No, manje je poznato da i drugi virusi mogu imati dugoročne posljedice na srce i krvne žile.

Prema novom istraživanju objavljenom u časopisu Journal of the American Heart Association, i akutne infekcije poput gripe ili COVID-a te kronične infekcije poput HIV-a mogu povećati rizik od srčanog i moždanog udara.

„Naša analiza pokazala je da su i akutne i kronične virusne infekcije povezane s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti - i kratkoročno i dugoročno“, rekao je voditelj istraživanja dr. Kosuke Kawai s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Kalifornije u Los Angelesu.

Rizik nakon gripe i COVID-a

Znanstvenici su pregledali više od 52 tisuće objavljenih radova i izdvojili 155 visokokvalitetnih studija koje su ispitivale povezanost između virusnih infekcija i rizika od srčanog i moždanog udara.

Rezultati su pokazali da je rizik osobito visok neposredno nakon preboljele infekcije.

• U mjesec dana nakon potvrđene gripe, ljudi imaju četiri puta veći rizik od srčanog udara i pet puta veći rizik od moždanog udara.
• U 14 tjedana nakon COVID-a, rizik od srčanog udara i moždanog udara tri je puta veći, a povišen rizik može trajati i do godinu dana.

Stručnjaci objašnjavaju da se tijekom virusne infekcije u tijelu oslobađaju molekule koje potiču upalu i zgrušavanje krvi, a ti procesi mogu trajati i nakon što virus nestane iz organizma. Upala i stvaranje ugrušaka mogu oslabiti rad srca i dovesti do začepljenja krvnih žila.

Dugoročni rizik kod kroničnih infekcija

Kod ljudi s dugotrajnim virusnim infekcijama rizik od srčanih bolesti ostaje povišen godinama.

• Osobe s HIV-om imaju 60 posto veći rizik od srčanog udara i 45 posto veći rizik od moždanog udara.
• Kod infekcije hepatitisom C rizik od srčanog udara veći je 27 posto, a od moždanog udara 23 posto.
• Osobe koje su imale herpes zoster (šindre) imaju 12 posto veći rizik od srčanog udara i 18 posto veći rizik od moždanog udara.

Iako su ti rizici manji nego kod gripe ili COVID-a, liječnici upozoravaju da su i dalje klinički značajni jer traju dugo. Budući da šindre tijekom života pogađaju oko svaku treću osobu, to u konačnici znači velik broj dodatnih slučajeva srčanih bolesti na razini populacije.

Cijepljenje može smanjiti rizik

Znanstvenici ističu da bi veća stopa cijepljenja protiv gripe, COVID-a i šindre mogla smanjiti broj srčanih i moždanih udara u populaciji.

Prehlada, gripa ili Covid - i kako izbjeći najgore

Primjerice, jedno istraživanje iz 2022. pokazalo je da su ljudi koji su primili cjepivo protiv gripe imali 34 posto manji rizik od ozbiljnih kardiovaskularnih događaja u odnosu na one koji su primili placebo.

„Prevencija virusnih infekcija, uključujući cijepljenje, može igrati važnu ulogu u smanjenju rizika od bolesti srca i krvnih žila - posebno kod odraslih koji već imaju srčane probleme ili povišen rizik“, rekao je Kawai.

Potrebna daljnja istraživanja

Američka udruga za srce (AHA) upozorava da virusi poput gripe, COVID-a, RSV-a i šindre mogu povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti, a osobe koje već imaju srčane tegobe mogu imati i teže posljedice nakon infekcije. Zato se preporučuje razgovor s liječnikom o tome koja su cjepiva najprikladnija.

Znanstvenici napominju da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se bolje razumjela povezanost srčanih bolesti s drugim virusima, poput citomegalovirusa, herpes simpleksa tipa 1, denga virusa ili HPV-a.

Iako je analiza imala neka ograničenja - jer se temeljila na promatranim, a ne kontroliranim studijama - mnoge su od njih bile pažljivo provedene i uzele su u obzir moguće čimbenike koji bi mogli utjecati na rezultate.

Virusne infekcije, i akutne i kronične, mogu imati ozbiljniji utjecaj na zdravlje srca nego što se dosad mislilo. Upala i zgrušavanje krvi nakon infekcije povećavaju rizik od srčanog i moždanog udara, a prevencija - osobito cijepljenjem - može biti važan korak u zaštiti srca.

Ana A.