U Hrvatskoj je sve manje ginekologa i citologa, a posljedice sve više osjećaju žene: na nalaz papa-testa neke čekaju i do dva mjeseca.

Jedan od liječnika koji svakodnevno vidi taj pritisak je prim. Tomislav Kulaš, dr. med., specijalist ginekologije i opstetricije. Ginekološku ordinaciju u bolnici Merkur prije nešto više od pet godina zamijenio je primarnom u Dugom Selu, javlja HRT.

Dnevno pregleda dvadesetak žena, na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa mjesec dana.

"Odabrao sam da ovdje radim jer mi je blizu mjesta stanovanja, a osim toga bili su i poticaji Zagrebačke županije i Doma zdravlja. Dobio sam službeno vozilo koje još uvijek koristim. Imam nešto više od 6500 pacijentica upisanih u ordinaciju i posla ima. Imamo dva tima, u suprotnoj smjeni je kolega koji je umirovljenik", kaže Kulaš, koji radi u Domu zdravlja Zagrebačke županije.

Svaki treći ginekolog stariji je od 60 godina

Problem nije samo u broju liječnika, nego i u njihovoj dobi. U primarnoj ginekologiji čak 40 posto liječnika starije je od 60 godina, a nedostatak je iz godine u godinu sve veći.

"U Hrvatskoj bismo trebali imati 335 ginekologa, a nedostaje ih 110. U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja ni u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa", upozorava Vikica Krolo, dr. med., zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.

Nalaz papa-testa čeka se više od mjesec dana

Zabrinjava i računica koliko žena uopće nema ginekološku zdravstvenu zaštitu. Mnoge zato ljuti što moraju plaćati privatnike, ali i čekati više od mjesec dana na nalaz papa-testa.

U laboratoriju Doma zdravlja u Sigetu obrađuju papa-testove za 25 ginekoloških ordinacija s područja Grada Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije. Godišnje obrade oko 35.000 uzoraka, a na raspolaganju imaju svega tri citologa.

"Distribucija po mjesecima nije jednaka, oko 3000 nalaza svaki mjesec, odnosno 60 do 70 nalaza dnevno se obradi", kaže Dragan Makar", dipl. oec., ravnatelj Doma zdravlja Zagreb – Centar.

Troje specijalista citologije nije dovoljno za njihove potrebe, a novih je teško pronaći.

"Povremeno objavljujemo natječaje, međutim to je vrlo deficitarna struka. Imamo jednu gospođu koja je sad pred mirovinom pa joj produžujemo ugovor dok ne nađemo citologa koji bi je zamijenio", govori Makar.

Struka koja polako nestaje

Manjak citologa problem je u cijeloj zemlji - nedostaje i citoskrinera, stručnjaka koji pregledavaju uzorke.

"Najteže je stanje u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre, ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju", kaže doc. dr. sc. Dinka Šundov, dr. med., predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju.

Ključan dio problema seže u 2015. godinu, kada su spojene specijalizacije iz citologije i patologije. Od tada je novih citologa sve manje, a za pacijente to može značiti sve dulje čekanje na nalaze papa-testa i biopsije.

*Tekst nije zamjena za medicinski savjet. Ako osjećate bilo kakve tegobe, potražite pomoć liječnika.