Moždani je udar u Hrvatskoj jedan od najčešćih uzroka invaliditeta, pa čak i smrti. Upravo zbog toga svake se godine 29. listopada obilježava Svjetski dan moždanog udara, a povodom toga obratili smo se Hrvatskom neurološkom društvu HLZ-a i Udruzi Cerebro (Udruga cerebrovaskularnih bolesnika Osijek). S našim smo sugovornicima imali priliku razgovarati o učestalosti bolesti, simptomima koje ne smijemo zanemariti, liječenju, edukaciji javnosti i podizanju svijesti o moždanom udaru.

Podatak kojeg mnogi vjerojatno nisu svjesni jest taj da u Hrvatskoj svake godine moždani udar doživi više od 15 000 ljudi. Ta je brojka još tužnija kada se prisjetimo činjenice da gotovo polovica tih ljudi ostatak života provede s invaliditetom ili čak, u mnogim slučajevima umre. Rizik od moždanog udara potpomognut je povišenim krvnim tlakom, povišenim masnoćama u krvi, šećernom bolesti, pretilošću, pušenjem, nedostatkom fizičke aktivnosti i stresom.

Čimbenici rizika za nastanak moždanog udara

Čimbenici rizika za nastanak moždanog udara podijeljeni su u dvije skupine, nemodificirajuće i modificirajuće. Što to točno znači, pojasnila nam je prof. dr. sc. Marina Roje Bedeković, potpredsjednica Hrvatskog neurološkog društva HLZ-a.

Nemodificirajući čimbenici rizika su oni na koje osoba ne može utjecati. U njih spadaju spol, rasa, dob, prethodni moždani udar, pozitivna obiteljska anamneza za moždani udar i genetsko nasljeđe vezano prvenstveno uz povećanu sklonost zgrušavanja krvi.

Foto: Udruga Cerebro Osijek

Modificirajući čimbenici rizika odnose se na one navike koje svatko može prilagoditi, a to su, primjerice, nezdrava prehrana, prekomjerna konzumacija cigareta i alkohola i nedovoljna tjelesna aktivnost. Tu se ubrajaju i različite prateće bolesti (šećerna bolest, debljina, povišene masnoće u krvi, povišen krvni tlak – arterijska hipertenzija, ateroskleroza krvnih žila, bolesti srca, srčanih zalistaka i srčane aritmije, aneurizme i krvožilne malformacije, hematološke bolesti te poremećaji spavanja.

“Specifični čimbenici koji predstavljaju povećan rizik za nastanak određenih oblika moždanog udara, a vezani su uz ženski spol su uzimanje oralnih kontraceptiva i hormonske nadomjesne terapije te trudnoća i rano postpartalno razdoblje”, upozorava dr. Roje Bedeković.

Prepoznavanje prvih simptoma moždanog udara

Rano prepoznavanje simptoma moždanog udara ključno je kako bi se osobi spasio život i spriječio trajan i težak invaliditet. U razgovoru s neurologinjom doc. Ružicom Palić Kramarić, inače subspecijalisticom za cerebrovaskularne bolesti i predsjednicom udruge Cerebro iz Osijeka, saznali smo da je idealno vrijeme reakcije unutar prvih 30 do 60 minuta jer se svaka minuta računa i može činiti razliku.

Važne odluke HZZO-a: Evo što se mijenja za pacijente i liječnike

Najčešći simptomi moždanog udara su: iznenadna slabost ili utrnulost lica, ruke ili noge (posebno s jedne strane tijela), spušteni kut usana, otežan govor ili nerazumijevanje govora, naglo zamućenje vida, gubitak ravnoteže ili koordinacije i jaka glavobolja bez poznatog uzroka.

Rana hospitalizacija bolesnika s moždanim udarom zapravo je početni korak koji vodi ka brzom, adekvatnom i aktivnom liječenju. Svaki moždani udar nije isti pa liječenje ovisi o njegovoj vrsti, kliničkoj slici bolesnika te priležećim bolestima i stanjima samog bolesnika. Za liječenje se uvijek primijenjuje individualizirani pristup dijagnostici i liječenju.

“Učinkovito liječenje kojim se moždane stanice mogu spasiti od smrti uslijed začepljenja krvne žile mozga može se primijeniti samo unutar prvih nekoliko sati od nastanka simptoma moždanog udara. Intravenskom primjenom lijeka (intravenska tromboliza) unutar prvih 3 do 4 i pol sata od nastanka simptoma moždanog udara otapa se krvni ugrušak koji je začepio krvnu žilu.

Mehaničko vađenje krvnog ugruška iz krvne žile (mehanička trombektomija), čime se također ponovo uspostavlja moždani krvotok u zahvaćenom području mozga, primjenjuje se unutar prvih 6 sati od nastanka simptoma moždanog udara”, kaže dr. Roje Bedeković i nastavlja: “U slučaju moždanog udara uzrokovanog krvarenjem, nastalog uslijed pucanja krvne žile kao posljedice visokog krvnog tlaka, aneurizme ili krvožilne malformacije, također je nužno brzo prepoznavanje simptoma (najčešće jaka, naglo nastala glavobolja), hospitalizacija bolesnika i brzo zbrinjavanje aneurizme odnosno primjereno snižavanje krvnog tlaka.”

Foto: Udruga Cerebro Osijek

Dr. Roje Bedeković napomenula je i da je rano zbrinjavanje bolesnika s moždanim udarom unutar bolničkih Jedinica za liječenje moždanog udara povezano je sa značajnim poboljšanjem bolesnikova ishoda. Rani početak neurorehabilitacije, koja je iznimno važan dio liječenja značajno utječe na ishod bolesti, a sastoji se od logopedske terapije, rekreacijske terapije, okupacijske terapije i terapije kojom se pomaže u svladavanju emocionalnih poteškoća i poremećaju seksualne funkcije te fizikalne terapije.

Logopedska terapija odnosi se na govor i gutanje. Fizikalna terapija pak, utječe na motornu i osjetnu onesposobljenost. Okupacijska terapija pomaže u prilagodbi i povratku svakodnevnom životu i aktivnostima, pomoći u poteškoćama s pamćenjem i zapamćivanjem, suočavanjem s poremećajem osjeta i prostorne percepcije.

Edukacija javnosti ključna je u prevenciji nastanka moždanog udara

“Edukacija i osviještenost javnosti od iznimne su važnosti u prevenciji nastanka moždanog udara, pravovremenom prepoznavanju i zbrinjavanju čimbenika rizika, ali i u liječenju i rehabilitaciji bolesnika s moždanim udarom, kao i u prilagodbi životu nakon moždanog udara u bolesnika u kojih postoji privremena ili trajna onesposobljenost i potreba za tuđom pomoći u svakodnevnom životu”, poručuju iz Hrvatskog neurološkog društva HLZ-a.

Najvažnije je ono na što možemo utjecati, a to je naš stil života. Kako bi se rizik od moždanog udara sveo na minimum, liječnici preporučuju prilagodbu svakodnevnih i prehrambenih navika, umjerenu tjelesnu aktivnost, prestanak pušenja i konzumacije alkohola. Također, priležeće bolesti s kojima se neki od nas bore potrebno je staviti pod kontrolu, a to nije moguće bez suradnje liječnika s bolesnicima i njihovim obiteljima.

“Brojne javno-zdravstvene kampanje organizirane od strane medicinskih profesionalaca koji se bave prepoznavanjem i zbrinjavanjem čimbenika rizika, kao i liječenjem bolesnika s moždanim udarom od iznimne su važnosti u usvajanju pozitivnih zdravstvenih navika, podizanju svijesti građana o važnosti prevencije i ranog otkrivanja čimbenika rizika i što ranijeg prepoznavanja simptoma moždanog udara. Naglasak je uvijek na potrebi da svaki pojedinac u prevenciji napravi što je moguće više”, dodala je dr. Roje Bedeković.

“Rehabilitacija je jednako važna kao i hitna terapija”

Kada su u pitanju bolesti ovog tipa, obično se najviše pažnje pridaje brzoj reakciji i samom liječenju. No, nas je zanimalo što se događa, te što je za bolesnike najvažnije jednom kada dobiju potrebnu terapiju i izađu iz bolnice. Iz tog smo razloga predsjednicu udruge Cerebro Osijek pitali koliko je oboljelima bitna dugotrajna podrška nakon izlaska iz zdravstvene ustanove.

Foto: Udruga Cerebro Osijek

“Rehabilitacija je jednako važna kao i hitna terapija. Počinje čim se stanje stabilizira i uključuje fizikalnu terapiju, radnu terapiju, logopeda i psihološku podršku. Podrška obitelji i zajednice ključna je – proces oporavka može trajati mjesecima ili godinama. Redovita vježba, poticajno okruženje i emocionalna podrška značajno povećavaju kvalitetu života”, objasnila je doc. Palić Kramarić.

Dotaknuli su se i teme umjetne inteligencije u neourorehabilitaciji bolesnika te poručili kako ove suvremene metode trebaju biti samo potpora u rehabilitacijskim postupcima. Ljudski pristup i međusobna podrška i dalje su najvažniji za svakog bolesnika. Kao što se može i pretpostaviti, nakon izlaska iz bolnice, pacijenti najviše problema imaju s ograničenom pokretljivošću i poteškoćama u govoru i pamćenju. Sve to onda uzrokuje promjene raspoloženja, tjeskobu, a nerijetko i depresiju.

“Obitelji često prolaze kroz emocionalni i financijski stres, pa je važno educirati i njih o načinima pomoći i samopomoći. U društvu i dalje postoji nedovoljno razumijevanje za posljedice moždanog udara, što dodatno otežava povratak u normalan život”, naglasila je.

Moždani udar je bolest koja ne bira mjesto, vrijeme ni dob

Sama udruga Cerebro nastala je iz želje, entuzijazma i potrebe za mjestom podrške i razumijevanja za osobe koje su preživjele moždani udar (i njihove obitelji). “To je bolest koja ne bira mjesto, vrijeme, a ni dob, odjednom se cijeli život promijeni. Shvatili smo koliko je važno imati nekoga tko razumije kroz što prolazite i tko može pomoći praktičnim savjetom i ohrabrenjem. Naša udruga postoji u Hrvatskoj oko 40 godina, djeluje promicanjem preventivnih aktivnosti, podizanjem svijesti o važnosti prevencije moždanog udara, kroz javnozdravstvene kampanje”, priča nam doc. Palić Kramarić.

Foto: Udruga Cerebro Osijek

Napominje da se radi o bolesti koja se može spriječiti kontrolom čimbenika rizika, a kako bi informirali javnost o tome, u Udruzi održavaju edukacije za građane te pokušavaju povezati bolesnike i liječnike kako bi suradnja bila što lakša i ugodnija.

Njihovi napori daju rezultate na što su posebno ponosni pa je s nama podijelila i priču jednog od članova udruge: “Imamo mnogo inspirativnih priča. Jedna od njih je priča gospodina Ivana, koji je nakon moždanog udara ostao gotovo nepokretan i bez govora. Uz svakodnevnu fizioterapiju, logopedske vježbe i podršku članova udruge, danas ponovno samostalno hoda i sudjeluje u društvenim aktivnostima. Njegova priča pokazuje da se upornost i podrška itekako isplate.”

Na kraju, zanimalo nas je ima li poruku za javnost. Upozorila nas je koliko je važno rano prepoznati simptome moždanog udara i nikada ne čekati da prođu sami od sebe jer je svaka minuta dragocijena. Kontrola tlaka, masnoća i šećera te kretanje zalog su dobrog života. Onima koji su preživjeli moždani udar poručila je da nisu sami, da je oporavak moguć te da se život uz podrušku i vjeru u sebe može nastaviti na najbolji mogući način.

Novo otkriće: mozak zna kad vam prijeti opasnost - zahvaljujući "šestom" osjetilu