Unatoč strožim pravilima o pušenju koja su posljednjih desetljeća uvedena u brojnim državama, pasivnom pušenju i dalje je izložena otprilike trećina svjetske populacije. Novi podaci pokazuju da je 2023. duhanskom dimu drugih ljudi bilo izloženo oko 2,71 milijardu osoba, među kojima čak 767 milijuna djece mlađe od 15 godina, piše Euronews.

Podaci dolaze iz studije Global Burden of Disease (GBD) 2023, objavljene u časopisu The Lancet Public Health. Istraživači su analizirali izloženost pasivnom pušenju i njegove zdravstvene posljedice u 204 države i teritorija u razdoblju od 1990. do 2023. godine. Procjenjuje se da je pasivno pušenje tijekom 2023. pridonijelo smrti 1,66 milijuna ljudi. Među izloženima je bilo i oko 1,49 milijardi žena.

Europa bilježi napredak, ali problem nije nestao

Prema rezultatima istraživanja, globalno je pasivnom pušenju bilo izloženo 33,9 posto stanovništva. U regiji koja obuhvaća srednju i istočnu Europu te središnju Aziju taj je udio bio viši i iznosio 37,7 posto, odnosno oko 146 milijuna ljudi. Istodobno su neke zemlje zapadne Europe ostvarile velik napredak. Među državama s najvećim smanjenjem izloženosti od 1990. istaknule su se Danska i Norveška, sa smanjenjem od 48,8 odnosno 44,3 posto.

Svjetski dan KOPB-a: Prestanak pušenja nakon dijagnoze najteži je dio za sve pušače

Ipak, autori upozoravaju da približno 70 posto svjetskog stanovništva još nije zaštićeno sveobuhvatnim zakonima o zabrani pušenja. Udio svjetske populacije obuhvaćene takvim propisima povećao se s tri posto 2007. na 33 posto 2024. godine.

Posljedice nisu ograničene na pluća

Pasivno pušenje povezano je s ozbiljnim zdravstvenim posljedicama, a istraživanje ga povezuje s moždanim udarom, infekcijama donjih dišnih puteva, kroničnom opstruktivnom plućnom bolešću, astmom, dijabetesom tipa 2 te određenim vrstama raka.

Kalorije na meniju, okus na prvom mjestu: Kako je nastala Figura

Posebno su važni kardiovaskularni problemi i respiratorne bolesti kod djece. Procijenjeno je i da je zbog posljedica izloženosti pasivnom pušenju izgubljeno ukupno 44,8 milijuna godina zdravog života.

Rezultati tako pokazuju da pasivno pušenje, unatoč napretku u regulaciji, ostaje velik javnozdravstveni problem, a među stotinama milijuna izloženih nalaze se upravo djeca, jedna od najranjivijih skupina.