Ulazak Hrvatske u Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) očekuje se krajem ove ili početkom iduće godine. Upravo članstvo u toj važnoj međunarodnoj organizaciji otvara pitanje kako će izgledati hrvatsko zdravstvo u godinama koje dolaze.

Tko će voditi bolnice i zdravstvene ustanove budućnosti i s kojim znanjima? Na ta je pitanja odgovore tražilo više od 150 stručnjaka na forumu „OECD i budućnost hrvatskog zdravstva", održanom u Školi narodnog zdravlja „Andrija Štampar" Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Novi pravilnik: Liječnik će odrediti rok u kojem pacijent mora obaviti pregled

Forum su zajednički organizirali Health Hub i Poslijediplomski specijalistički studij Menadžment u zdravstvu (LMHS) Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar". Okupio je ravnatelje vodećih hrvatskih bolnica, predstavnike Ministarstva zdravstva, javnozdravstvenih institucija, akademske zajednice i gospodarstva.

Posebnu je vrijednost skupu dalo sudjelovanje OECD Health Divisiona — odjela te organizacije za zdravstvo — čime je Hrvatska dobila priliku izravno čuti kako najrazvijenije zemlje svijeta grade svoje zdravstvene sustave.

Ne troši najviše onaj tko najbolje liječi

Glavna poruka foruma bila je jednostavna, ali za mnoge iznenađujuća: najuspješniji zdravstveni sustavi nisu oni koji troše najviše novca, nego oni koji njime najbolje upravljaju.

Otvarajući forum, Zdenko Lucić, državni tajnik Ministarstva vanjskih i europskih poslova i zamjenik glavnog pregovarača za pristupanje Hrvatske OECD-u, istaknuo je kako članstvo u toj organizaciji znači mnogo više od međunarodnog priznanja - ono je prilika za modernizaciju javnih politika, jačanje institucija i usvajanje najboljih standarda upravljanja, uključujući i zdravstvo.

Foto: KBC ZAgreb

O tome što razlikuje uspješne zdravstvene sustave govorila je Lucie Bryndová iz OECD Health Divisiona. Predstavila je kako ta organizacija pomaže državama članicama razvijati otpornije i na pacijenta usmjerene sustave — usporedbom podataka, mjerenjem kvalitete skrbi i razvojem politika utemeljenih na dokazima.

Lideri budućnosti trebaju više od medicinskog znanja

Govoreći o budućnosti zdravstvenog liderstva, prof. dr. sc. Stjepan Orešković, voditelj studija LMHS, naglasio je kako će zdravstveni sustavi budućnosti trebati lidere koji uz medicinsko znanje razumiju i upravljanje, ekonomiju, digitalnu transformaciju i organizacijske promjene.

Zemlja u kojoj država ne posjeduje ni jednu bolnicu, a zdravstvo i dalje funkcionira

Drugim riječima — dobar liječnik nije automatski i dobar ravnatelj. Vođenje bolnice danas traži posebna, formalna znanja iz menadžmenta.

Snažnu gospodarsku dimenziju raspravi dali su partneri foruma, Infodom i Ericsson Nikola Tesla. Prof. dr. sc. Slavko Vidović, osnivač i predsjednik Uprave InfoDoma, predstavio je koncept digitalnog upravljanja, istaknuvši da kvalitetno vođenje više nije moguće bez podatkovnih platformi, umjetne inteligencije i digitalnih alata koji omogućuju odluke temeljene na podacima. Posebno je naglasio da digitalizacija nije sama sebi svrha, nego alat za stvaranje veće vrijednosti za pacijente i sustav.

Iz Ericssona Nikole Tesle na važnost informatizacije zdravstva upozorio je predsjednik Uprave dr. sc. Siniša Krajnović, a Darko Gvozdanović, voditelj poslovnog područja e-Zdravstvo, u raspravi je rekao:

„Digitalnu transformaciju zdravstvenog sustava trebaju podržavati rješenja koja se temelje na standardima koji osiguravaju interoperabilnost, kvalitetnim i strukturiranim podacima s jasno definiranim pravilima upravljanja, osiguravajući maksimalnu sigurnost, a istovremeno podržavajući kliničku praksu na optimalan način."

Glas pacijenta postaje mjerilo uspjeha

Na forumu je poseban naglasak stavljen na novu OECD-ovu inicijativu PaRIS — prvo veliko međunarodno istraživanje koje sustavno mjeri ishode liječenja i iskustva samih pacijenata. U njemu je sudjelovalo više od 107.000 pacijenata iz više od 1800 ustanova primarne zdravstvene zaštite u 19 država. Time je, po prvi put, glas pacijenata postao jedan od ključnih pokazatelja uspješnosti zdravstvenih sustava.

OECD naglašava da se budućnost zdravstvenih politika ne može graditi samo na brojkama o smrtnosti, troškovima ili broju liječnika, nego i na tome kako pacijenti doživljavaju kvalitetu skrbi, koordinaciju liječenja i povjerenje u sustav.

Gdje je Hrvatska danas

Na forumu su predstavljeni i najnoviji nalazi publikacije State of Health in the EU – Croatia 2025. Prema njima, Hrvatska za zdravstvo izdvaja približno 2032 eura po stanovniku, što je nešto više od polovice prosjeka Europske unije. Istodobno se suočava s višim stopama preventabilne smrtnosti i kroničnih bolesti, ali bilježi i relativno nizak udio građana koji zbog troškova ili čekanja ne mogu doći do potrebne skrbi.

U završnom obraćanju, ministrica zdravstva doc. dr. sc. Irena Hrstić naglasila je kako članstvo u OECD-u predstavlja priliku za daljnju modernizaciju hrvatskog zdravstva — kroz razvoj upravljačkih kompetencija, novi pravilnik koji uređuje kompetencije ravnatelja zdravstvenih ustanova, digitalnu transformaciju i kvalitetnije praćenje ishoda liječenja.

Zaključujući forum, Anita Bujanić, osnivačica Health Huba, poručila je da je cilj inicijative otvoriti dugoročni nacionalni dijalog o vrijednosti OECD-a za hrvatsko zdravstvo:

„Članstvo u OECD-u ne predstavlja kraj jednog procesa, nego početak novog načina razmišljanja o zdravstvenom sustavu - sustavu koji će biti vođen podacima, međunarodnim standardima, kvalitetnim upravljanjem i stvaranjem vrijednosti za svakog pacijenta u doba dostupnih tehnologija i inovacija."