Vlada je 30. lipnja donijela Odluku o proračunskom okviru za razdoblje 2027. – 2029., dokument koji je temelj za pripremu državnog proračuna u sljedeće tri godine. U priopćenju je istaknula da ukupni rashodi rastu — u 2027. za 821,4 milijuna eura, kao dio mjera za "poboljšanje životnog standarda građana". No u prilogu same Odluke, u kojem su razrađeni iznosi po ministarstvima, za zdravstvo je predviđeno suprotno: veliko smanjenje.

Ukupno gore, zdravstvo dolje

Ukupni proračunski rashodi rastu s 30,5 milijardi eura u 2026. na 31,3 milijarde eura u 2027., što je povećanje od 2,7 posto. Ministar financija Tomislav Ćorić naveo je da se povećanja odnose ponajprije na rast mirovina, plaća u državnoj upravi i javnim službama te socijalnih naknada, kao i na obranu, željeznice i stanovanje. Zdravstvo se u tom nabrajanju ne spominje — a tablice pokazuju zašto.

Novi pravilnik: Liječnik će odrediti rok u kojem pacijent mora obaviti pregled

Prema Odluci, sredstva za Ministarstvo zdravstva u 2027. planirana su na 935,98 milijuna eura, u odnosu na 1,29 milijardi eura u tekućem planu za 2026. Riječ je o indeksu 72,3, odnosno padu od gotovo 28 posto. U sljedećim godinama iznos blago raste, na 969,5 milijuna u 2028. i 995,1 milijun u 2029., ali ostaje znatno ispod ovogodišnje razine.

Što ta brojka znači, a što ne

Važno je razumjeti što taj iznos obuhvaća. Radi se o sredstvima razdjela Ministarstva zdravstva u državnom proračunu, novcu kojim ministarstvo izravno raspolaže, a koji velikim dijelom čine kapitalna ulaganja, projekti i sredstva za ustanove u njegovoj nadležnosti.

To nije ukupni novac cijelog zdravstvenog sustava. Najveći dio zdravstvene potrošnje u Hrvatskoj teče preko Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), koji se financira iz doprinosa za zdravstvo i u proračunskom okviru vodi se zasebno, kao izvanproračunski korisnik. Pad u razdjelu Ministarstva stoga treba čitati kao smanjenje sredstava kojima ministarstvo neposredno upravlja, a ne automatski kao 28 posto manje za bolnice, lijekove i liječnike.

Ipak, smanjenje je znatno i po veličini među najvećima u cijelom okviru, usporedivo s rezom u Ministarstvu gospodarstva.

Rez stiže usprkos preporukama Bruxellesa

Zanimljivo je da u obrazloženju iste Odluke stoji da Specifične preporuke Vijeća EU za Hrvatsku, koje treba provoditi kroz proračunske politike u sljedećih godinu dana, među prioritetima ističu i unapređenje adekvatnosti socijalne i zdravstvene skrbi — doduše, uz izričito "vođenje računa o fiskalnoj održivosti".

Kako se poziv na dostupniju zdravstvenu skrb slaže sa smanjenjem proračunskih sredstava razdjela, pokazat će tek državni proračun na jesen, u kojem će raspodjela biti razrađena do zadnje stavke. Tek tada bit će jasno na što se točno odnosi ovogodišnji rez i hoće li ga nadoknaditi sredstva iz drugih izvora.