Dugo radno vrijeme, nesigurni poslovi i pritisak na radnom mjestu sve češće ostavljaju ozbiljne posljedice na zdravlje. Novo izvješće International Labour Organization otkriva da zbog takvih uvjeta svake godine umire više od 840.000 ljudi.  Prema izvješću, psihosocijalni rizici poput dugog radnog vremena, nesigurnosti posla i zlostavljanja na radnom mjestu imaju snažan utjecaj na fizičko i mentalno zdravlje radnika.

Najčešće su povezani s kardiovaskularnim bolestima i mentalnim poremećajima, uključujući depresiju, anksioznost pa čak i samoubojstvo. Stručnjaci upozoravaju da radno okruženje danas uvelike određuje hoće li posao imati pozitivan ili negativan učinak na zdravlje. Posljedice nisu samo zdravstvene, već i ekonomske. Procjenjuje se da se svake godine izgubi gotovo 45 milijuna godina zdravog života zbog bolesti povezanih s radom.

Nitko na njega nije imun! Ovo su posljedice kroničnog stresa na organizam

U Europi je zabilježeno više od 112.000 smrti povezanih s ovim rizicima, uz milijunske gubitke zdravih godina života i značajan pad gospodarske produktivnosti. Podaci World Health Organization pokazuju da depresija i anksioznost uzrokuju oko 12 milijardi izgubljenih radnih dana godišnje, što dodatno naglašava razmjere problema, prenosi Euronews.

Dug rad i loši uvjeti povećavaju rizik od bolesti

Među glavnim uzrocima ističu se dugo radno vrijeme, stres, nesigurnost zaposlenja, neravnoteža između uloženog truda i nagrade te nasilje i uznemiravanje na poslu. Procjenjuje se da 35 posto radnika u svijetu radi više od 48 sati tjedno. Istraživanja WHO-a pokazuju da rad dulji od 55 sati tjedno povećava rizik od moždanog udara za 35 posto i rizik od smrti od srčanih bolesti za 17 posto.

Zabrinjavajući su i podaci o nasilju na radnom mjestu. Gotovo četvrtina radnika doživjela je neki oblik uznemiravanja, pri čemu je psihološko nasilje najčešće. Mentalni pritisak na poslu često dovodi i do lošijih životnih navika. Pušenje, konzumacija alkohola, prejedanje i manjak kretanja dodatno pogoršavaju zdravstveno stanje. Takvi obrasci povećavaju rizik od pretilosti, visokog krvnog tlaka i drugih kroničnih bolesti, čime se stvara začarani krug između stresa i zdravlja.

Što se može učiniti?

Stručnjaci naglašavaju da je ključno unaprijediti organizaciju rada. To uključuje bolje upravljanje radnim opterećenjem, jasnije definiranje uloga, adekvatan broj zaposlenih i kontrolu radnog vremena.

Manje stresa, više zdravlja: 10 načina da se oslobodite briga koje vas iscrpljuju

Kada prevencija nije dovoljna, važno je osigurati pravovremenu i dostupnu podršku bez stigme. To uključuje pristup stručnim službama, prilagodbu radnih uvjeta i kvalitetne programe povratka na posao.

Psihosocijalni rizici na radnom mjestu više nisu pojedinačni problem, već globalni izazov. Način na koji radimo danas ima izravan utjecaj na naše zdravlje, ali i na društvo u cjelini. Poboljšanje radnih uvjeta postaje ključan korak ne samo za zaštitu radnika, već i za održiv razvoj gospodarstva.