Gusti crni dim koji se jučer nadvio nad Svetom Nedeljom nakon požara u skladištu automobilskih guma ponovno je upozorio na opasnost koja se ne gasi zajedno s vatrom. Iako su vatrogasci uspjeli lokalizirati požar u kojem je izgorjelo oko 200 tisuća guma, a vlasti umiruju građane da je situacija pod kontrolom, zrakom se još uvijek širi gusti dim pun štetnih čestica. Riječ o opasnim tvarima koje ne nestaju već se talože u zraku, zemlji i vodi, a njihovi učinci na zdravlje ljudi mogu biti dugotrajni i nevidljivi.

Zavod za javno zdravstvo Zagrebačke županije preporučuje stanovnicima zapadnog dijela županije da se, iz predostrožnosti, i dalje suzdrže od boravka i aktivnosti na otvorenom. Naglašava se važnost pridržavanja mjera opreza dok se ne objave ažurirani podaci o kvaliteti zraka. Građanima koji osjete respiratorne tegobe ili pogoršanje kroničnih stanja savjetuje se da se odmah obrate svom obiteljskom liječniku ili hitnoj službi.

Ovakvi požari nisu izoliran slučaj. U posljednjih nekoliko godina Hrvatska je svjedočila nizu sličnih incidenata: 2023. godine u Osijeku je gorjelo skladište plastike tvrtke “Drava Internacional”, a reciklažni centar C.I.O.S. u zagrebačkom Jankomiru već je nekoliko puta bio poprištem velikih požara. U svakom od tih slučajeva prizor je bio isti, oblaci dima vidljivi kilometrima, upozorenja građanima da zatvore prozore, a potom i dugotrajna neizvjesnost oko stvarnih posljedica.

Požar u Svetoj Nedelji: Zatvorite prozore i izbjegavajte boravak na otvorenom!

No ono što zabrinjava nije samo trenutni smog koji udišemo. Čestice nastale izgaranjem plastike, guma i otpada sadrže spojeve koji se talože na tlu i biljkama, ulazeći tako u lanac prehrane. Iako se površinski čini da je sve prošlo bez većih posljedica jednom kada je požar ugašen, ostaje pitanje što će biti s plodovima u vrtovima i poljima koji su izloženi tom nevidljivom sloju zagađenja.

Zdravstvene posljedice takvih onečišćenja mogu biti ozbiljne, od problema s dišnim sustavom do mogućih kroničnih bolesti uzrokovanih nakupljanjem toksina u organizmu. A ono što dodatno brine jest činjenica da se kontaminacija ne vidi golim okom.

Štetne čestice u zraku mogu utjecati na zdravlje i mjesecima kasnije

Iako se dim i čestice iz zraka nakon požara mogu činiti prolaznima, njihovi učinci na zdravlje traju mnogo dulje nego što se misli. Istraživanje znanstvenika s Icahn School of Medicine i Harvard T.H. Chan School of Public Health pokazalo je da izloženost sitnim česticama (PM2.5) koje nastaju izgaranjem materijala poput plastike, guma i otpada može imati štetne posljedice i do tri mjeseca nakon što se požar ugasi. Te čestice su toliko sitne da lako prodiru duboko u pluća i krvotok, gdje uzrokuju upalne procese i oksidativni stres.

Zabilježeno je da izloženost tim česticama povećava rizik od razvoja i pogoršanja bolesti srca i dišnog sustava, poput povišenog krvnog tlaka, aritmija, astme, upale pluća te kroničnih plućnih bolesti. Kod osjetljivijih osoba, poput starijih građana ili onih s već postojećim zdravstvenim tegobama, mogu se javiti i simptomi koji zahtijevaju liječničku pomoć ili čak bolničko liječenje.

Znanstvenici upozoravaju da se čestice PM2.5 u zraku zadržavaju tjednima, pa i mjesecima nakon što vatra prestane gorjeti, a zrak koji udišemo može ostati toksičan i dugo nakon što se dim raziđe. Budući da se šire vjetrom, one ne predstavljaju prijetnju samo stanovnicima u blizini požarišta, već i onima kilometrima daleko. Upravo zato, naglašavaju stručnjaci, potrebno je razviti učinkovitije protokole praćenja zraka i tla te javnozdravstvene mjere koje će zaštititi građane od tih dugotrajnih i često nevidljivih opasnosti.

Čestice padaju na tlo i zagađuju usjeve

Požari, osim što uništavaju usjeve u svom neposrednom dosegu, imaju i dugotrajnije, manje vidljive posljedice koje se šire daleko izvan požarišta. Kada gori plastika, gume ili otpad, u zrak se oslobađaju sitne čestice pepela i toksičnih spojeva koje vjetar raznosi kilometrima dalje. Te čestice na kraju moraju negdje pasti; na tlo, vodu, krovove kuća i, što je posebno

zabrinjavajuće, na vrtove i poljoprivredne površine na kojima se uzgaja hrana. Iako se čini da dim nestaje, onečišćene čestice zadržavaju se u tlu i mogu utjecati na njegovu strukturu i kvalitetu. Neki metali i kemijski spojevi koji nastaju izgaranjem otpada mogu se upiti u biljke kroz korijenje, a time i završiti u našoj prehrani. Posebno su ranjivi usjevi na otvorenom i ekološki vrtovi koji nisu zaštićeni od atmosferskih taloženja, piše Benchmark Labs.

Stručnjaci upozoravaju da su potrebna detaljna mjerenja i praćenje tla nakon velikih požara, jer i mala količina toksičnih ostataka može dugoročno utjecati na zdravlje ljudi, osobito djece i osjetljivih skupina. Dugotrajno unošenje takvih tvari u organizam, iako nevidljivo, može povećati rizik od respiratornih i metaboličkih poremećaja, a u nekim slučajevima i kroničnih bolesti.

Zato problem zagađenja nakon požara nije samo pitanje sanacije terena, već i javnog zdravlja jer ono što padne iz zraka, vrlo brzo može završiti na našim tanjurima.