Rak debelog crijeva sve se češće javlja kod osoba mlađih od 50 godina, a znanstvenici pokušavaju otkriti zašto. Novo istraživanje, objavljeno u Nature Medicine, upućuje na to da bi kombinacija životnih navika i okolišnih čimbenika mogla igrati veću ulogu nego što se dosad mislilo. Iako se ovaj tip raka ranije smatrao bolešću starije dobi, danas bilježi porast od oko 1,4 posto godišnje. Otprilike svaka peta dijagnoza postavlja se kod osoba mlađih od 55 godina, a bolest je postala i jedan od vodećih uzroka smrti od raka u mlađoj populaciji.

Točan uzrok ovog trenda još nije u potpunosti razjašnjen. Znanstvenici sve više pažnje usmjeravaju na takozvani „ekspozom”, odnosno sve čimbenike kojima je osoba izložena tijekom života, od prehrane i pušenja do kemikalija iz okoliša.

Pesticidi povezani s većim rizikom od raka

Novo istraživanje pokazuje da ti čimbenici mogu ostaviti trag na razini gena, kroz epigenetske promjene koje utječu na razvoj bolesti. Znanstvenici iz Vall d’Hebron Institute of Oncology analizirali su uzorke tumora i proučavali promjene u DNA poznate kao metilacija.

Te promjene ne mijenjaju genetski kod, ali utječu na način na koji se geni „čitaju”. Upravo su takvi „molekularni tragovi” povezani s prehranom, pušenjem i izloženošću kemikalijama. Istraživanje je potvrdilo već poznate rizične čimbenike poput loše prehrane i pušenja, ali je otkrilo i novu povezanost s jednim pesticidom.

Pesticid kao mogući novi rizik

Posebno se istaknuo herbicid pikloram. Analiza podataka pokazala je da su područja s većom uporabom tog pesticida imala i višu stopu ranog raka debelog crijeva. Iako ova povezanost ne dokazuje izravnu uzročno-posljedičnu vezu, otvara prostor za daljnja istraživanja i potencijalno nova saznanja o utjecaju okoliša na razvoj raka.

Znanstvenici su također primijetili da tumori povezani s većom izloženošću pesticidu imaju drugačije molekularne karakteristike, što upućuje na moguće drugačije mehanizme razvoja bolesti. Istraživanje naglašava da zdravlje ne ovisi samo o genetici, već i o svakodnevnim navikama i okolišu u kojem živimo. Prehrana i pušenje ponovno su potvrđeni kao ključni čimbenici rizika, što znači da promjene životnog stila i dalje imaju važnu ulogu u prevenciji.

Svjetleći zavoji: Revolucionarno oružje protiv superotpornih bakterija

S druge strane, potencijalna povezanost s pesticidima ukazuje na potrebu za dodatnim istraživanjima i mogućim regulatornim mjerama. Porast raka debelog crijeva kod mlađih osoba sve je veći javnozdravstveni izazov. Ovo istraživanje donosi novu perspektivu, pokazujući da kombinacija životnih navika i okolišnih čimbenika može imati značajan utjecaj na razvoj bolesti. Iako su potrebna dodatna istraživanja, poruka je jasna, zdraviji stil života i razumijevanje okolišnih utjecaja mogli bi biti ključ u smanjenju rizika.