Na Međunarodni dan migranata, u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ predstavljeni su rezultati programa „Zagreb – zdravi dom“. Ovo je prva javnozdravstvena intervencija usmjerena na doseljenike u Hrvatskoj, a istraživanje je pokazalo ozbiljne probleme s mentalnim zdravljem i životnim uvjetima stranih radnika u Zagrebu.

Program se provodi uz financijsku potporu Grada Zagreba, a cilj mu je bio prepoznati zdravstvene izazove stranih radnika i pomoći zdravstvenom sustavu u njihovoj integraciji.

Zagreb kao primjer dobre prakse

Izaslanica gradonačelnika Jasna Tucak naglasila je da je Zagreb prvi grad u Hrvatskoj koji je pokrenuo ovakav program.

„Zahvaljujem NZJZ-u 'Dr. Andrija Štampar' i ravnatelju Kolariću na vizionarskoj ideji. Održavanje ovog događaja na Međunarodni dan migranata pokazuje koliko je važno štititi zdravlje stranih radnika i razvijati uključiv i kulturološki osjetljiv zdravstveni sustav“, rekla je Tucak.

Zdravstvena skrb za migrante u Hrvatskoj: tko plaća i kada idu na liječničke preglede

Ravnatelj HZJZ-a prof. dr. sc. Krunoslav Capak istaknuo je da je integracija stranih radnika jedan od glavnih izazova danas i dodao da bez brige o njihovom zdravlju nema uspješne integracije.

„Ovakvi programi trebaju biti primjer dobre prakse i temelj za razvoj politika na nacionalnoj razini“, zaključio je Capak.

Depresija, dugovi i rad 'na crno'

U sklopu programa provedeno je istraživanje na 491 ispitaniku, a rezultati pokazuju tešku socijalnu i zdravstvenu situaciju:

• Kriza mentalnog zdravlja: 85% migranata ima simptome depresije, a 84% se bori s anksioznošću. Trećina radnika osjeća se usamljeno, što je povezano s odvojenošću od obitelji i nesigurnim životom.
• Nedostupna zdravstvena skrb: Čak 29,5% radnika izjavilo je da nisu uspjeli dobiti liječničku pomoć kada im je trebala.
• Financijski problemi: Gotovo polovica ispitanika morala je posuditi novac za dolazak u Hrvatsku. Njih 12% posudilo je više od 7.000 eura, a 40% radnika ima plaću manju od 850 eura, što stvara velik pritisak.
• Teški radni uvjeti: Neki radnici rade i do 300 sati mjesečno bez slobodnog dana. U prosjeku imaju samo pet slobodnih dana mjesečno. Zbog čekanja na radne dozvole, koje traje oko šest mjeseci, mnogi su prisiljeni raditi na crno.

Zdravstvena skrb je nedostupna

Iako su uključeni u sustav, radnici teško dolaze do liječnika.

„Jezične i kulturne barijere jedan su od glavnih razloga slabijeg korištenja zdravstvenih usluga među migrantima“, istaknuo je ravnatelj NZJZ-a „Dr. Andrija Štampar“, prof. prim. dr. sc. Branko Kolarić.

Podaci to potvrđuju:

• Samo 40% migranata ima izabranog liječnika obiteljske medicine.
• Svega 5% žena ima izabranog ginekologa.
• Samo 5-7% radnika ima stomatologa.
• Gotovo 30% radnika nije uspjelo dobiti liječničku pomoć kada im je trebala.

Ipak žele ostati

Unatoč teškim uvjetima, 77% radnika želi ostati u Hrvatskoj. Većina, njih 81%, opisuje svoja iskustva s građanima kao dobra, iako su zabilježeni slučajevi rasizma i napada, posebno među dostavljačima.

Kao odgovor na ove probleme, u sklopu programa izrađen je Priručnik kulturnih kompetencija za zdravstvene radnike. Ovaj alat bi trebao pomoći liječnicima u komunikaciji i pružanju skrbi pacijentima iz različitih kultura.

„Ovi podaci jasno pokazuju da moramo djelovati sustavno i dugoročno te rješenja tražiti izravno na terenu“, zaključio je prof. Kolarić.