Gonoreja, jedna od najraširenijih spolno prenosivih infekcija, sve se teže suzbija jer bakterija ubrzano razvija otpornost na ključne antibiotike.

Na opasnost upozorava Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) koja je najnovije podatke objavila tijekom Svjetskog tjedna svjesnosti o antimikrobnoj rezistenciji 2025. godine. Problem je potvrđen u državama uključenima u globalni nadzorni program EGASP, gdje se bilježi naglo širenje sojeva koji više ne reagiraju na standardnu terapiju. Ovaj trend postaje ozbiljna prijetnja javnom zdravlju jer otežava liječenje infekcije koja se već sada vrlo brzo prenosi.

Potreban je pojačani nadzor i bolja dijagnostika

WHO ističe hitnu potrebu za jačanjem nadzora, boljom dijagnostikom i osiguravanjem dostupnosti novih terapija. Podaci pokazuju da je između 2022. i 2024. otpornost na ceftriakson skočila s 0,8 posto na 5 posto, a na cefiksim s 1,7 posto na 11 posto, pri čemu se rezistentni sojevi šire u sve više zemalja. Ciprofloxacin više nije učinkovit u 95 posto slučajeva, dok je otpornost na azitromicin stabilna oko 4 posto. Najviše razine rezistencije prijavili su Kambodža i Vijetnam.

U 2024. godini podatke je dostavilo 12 zemalja iz pet WHO regija, što je veliki porast u odnosu na samo četiri države u 2022. Zabilježeno je 3615 slučajeva gonoreje, najviše u državama zapadnopacifičke regije, posebice na Filipinima, u Vijetnamu, Kambodži i Indoneziji. Afrička regija čini 28 posto prijava, a slijede zemlje jugoistočne Azije, istočnog Mediterana te Amerike.

Šutnja nije zaštita: Zašto roditelji moraju prvi pokrenuti razgovor o seksualnom zdravlju

Medijan dobi oboljelih iznosio je 27 godina, a među zaraženima je 20 posto muškaraca koji imaju spolne odnose s muškarcima. Više od dvije petine ispitanika imalo je više seksualnih partnera u posljednjih mjesec dana, a dio je nedavno koristio antibiotike ili putovao.

WHO je 2024. proširio genomsku analitiku, sekvencirajući gotovo 3000 uzoraka, te podržao istraživanja novih lijekova poput zoliflodacina i gepotidacina. EGASP se istodobno širi; pridružile su mu se Brazil, Obala Bjelokosti i Katar, a Indija kreće s izvještavanjem 2025. godine. Unatoč napretku, nadzor još pati zbog nedostatnog financiranja, manjkavog izvještavanja te premalo podataka o ženama i izvanzdjelišnim lokalizacijama infekcije. WHO stoga poziva države na hitna ulaganja u nacionalne sustave nadzora kako bi se spriječilo daljnje širenje otpornog gonokoka.

U Hrvatskoj trenutno nema opasnosti, ali potrebno je pripaziti

Za Hrvatsku, gdje je spolno prenosive infekcije već godinama olakšano pratiti zahvaljujući stabilnom zdravstvenom sustavu, ovakvi globalni trendovi ipak nose jasne rizike. Intenzivna putovanja, posebice prema jugoistočnoj Aziji i zapadnom Pacifiku, regijama koje trenutno bilježe najvišu razinu rezistencije, povećavaju vjerojatnost unošenja otpornih sojeva u zemlju.

Kontracepcija nakon 40: Što se mijenja i kako odabrati najbolju metodu?

Slično vrijedi i za dolazak turista iz područja s visokom pojavnosti antimikrobno rezistentne gonoreje, što je posebno važno u Hrvatskoj kao turističkoj destinaciji. Iako trenutačno nema naznaka lokalnog širenja visoko rezistentnih sojeva, zdravstvene službe moraju biti pripravne na ranije otkrivanje mogućih unosa, brzu dijagnostiku i prilagodbu terapijskih protokola kako bi se spriječila pojava infekcija koje bi bilo znatno teže liječiti.