Po prvi put znanstvenici su usporedili nuspojave različitih antidepresiva i utvrdili velike razlike među lijekovima.

Istraživači su analizirali kako pojedini lijekovi utječu na tijelo tijekom prvih osam tjedana liječenja - a rezultati pokazuju da neki mogu izazvati povećanje tjelesne mase do dva kilograma ili promjenu brzine otkucaja srca i do 21 otkucaj u minuti.

Znanstvenici ističu da antidepresive uzima čak jedna od šest odraslih osoba u Europi i Sjevernoj Americi, a razlike u nuspojavama mogu značajno utjecati na zdravlje i pridržavanje terapije.

Naglašavaju da nitko ne bi smio samoinicijativno prestati uzimati lijekove, ali pozivaju na preciznije prilagođavanje terapije svakom pojedincu.

„Postoje velike razlike između antidepresiva i to nije važno samo za pojedine pacijente – već i za cijelu populaciju, jer i male promjene mogu imati veliki učinak na razini društva“, rekao je profesor Oliver Howes, jedan od autora istraživanja.

Velike razlike među lijekovima

Studiju su proveli istraživači s King’s Collegea u Londonu i Sveučilišta Oxford. Radi se o prvoj analizi koja lijekove uspoređuje po njihovim fizičkim učincima, čime je omogućeno lakše razumijevanje i odabir terapije.

Analizirano je 151 istraživanje o 30 najčešće korištenih antidepresiva, ukupno obuhvaćajući više od 58.500 pacijenata.

Rezultati, objavljeni u uglednom medicinskom časopisu The Lancet, pokazuju:

• Lijek agomelatin bio je povezan s prosječnim smanjenjem tjelesne mase od 2,4 kg, dok je maprotiline izazvao povećanje od gotovo 2 kg.
• Zabilježena je razlika od 21 otkucaja srca u minuti između fluvoxamina, koji usporava puls, i nortriptylina, koji ga ubrzava.
• Razlika u krvnom tlaku između nortriptylina i doxepina iznosila je čak 11 mmHg.

„Jasno je da nijedan antidepresiv nije isti“, rekao je dr. Atheeshaan Arumuham s King’s Collegea. „Te se razlike mogu zbrojiti i postati klinički značajne, uključujući povećan rizik od srčanog udara ili moždanog udara.“

Epiduralna može učiniti više od ublažavanja boli - mogla bi i spašavati živote

To znači da osobe s istom dijagnozom depresije mogu bolje reagirati na različite lijekove, ovisno o svojim zdravstvenim stanjima i prioritetima.

„Ovo ne treba plašiti, nego osnažiti pacijente“

Dr. Toby Pillinger, jedan od autora studije, istaknuo je da su većina analiziranih istraživanja trajala osam tjedana, ali su i u tom kratkom razdoblju zabilježene značajne promjene u fizičkim parametrima.

„Ne želim da ovaj članak uplaši ljude,“ rekao je za BBC Radio 4. „Cilj je da se pacijenti osjećaju osnaženo i uključe u zajedničko donošenje odluka sa svojim liječnikom.“

Nema „dobrih“ i „loših“ antidepresiva

Znanstvenici upozoravaju da je pogrešno govoriti o „dobrim“ i „lošim“ antidepresivima.
Na primjer, lijek amitriptyline može povećati težinu, broj otkucaja srca i krvni tlak, ali istovremeno pomaže kod bolova i problema sa spavanjem.

U prosjeku, najčešće propisivani antidepresivi - SSRI lijekovi poput paroxetina, citaloprama, escitaloprama i sertralina - pokazali su manje fizičkih nuspojava.

Fluoksetin (poznat i kao Prozac) bio je povezan s manjom tjelesnom težinom, ali i višim krvnim tlakom.

Profesor Andrea Cipriani sa Sveučilišta Oxford rekao je da nije moguće procijeniti koliko bi ljudi trebalo promijeniti lijek, ali je upozorio da većina propisanih terapija koristi ograničen broj generičkih, jeftinijih lijekova.

Cjelovito zdravlje: nova era istraživanja koja povezuje sve sustave tijela u jednu sliku

U Ujedinjenom Kraljevstvu čak 85 posto svih recepata odnosi se na samo tri SSRI antidepresiva - citalopram, sertralin i fluoksetin.

Primjena novih spoznaja, ističe, mogla bi znatno smanjiti taj udio i omogućiti više individualiziranih tretmana.

Novi alat za odabir lijeka

Znanstvenici razvijaju besplatni internetski alat koji bi liječnicima i pacijentima trebao pomoći u odabiru najprikladnijeg lijeka. No, za to bi bilo potrebno i promijeniti kulturu propisivanja lijekova u zdravstvenim sustavima poput NHS-a.

Studija se fokusirala na kratkoročne učinke u prvih osam tjedana, ali autori ističu da postoje dodatni podaci koji upućuju na to da bi se promjene mogle nastaviti i dugoročno.

Dr. Prasad Nishtala sa Sveučilišta u Bathu, koji nije sudjelovao u istraživanju, izjavio je da su rezultati „novi i vrijedni“.

„U stvarnim uvjetima, gdje pacijenti antidepresive uzimaju mjesecima ili godinama, kumulativni rizici mogu biti još veći, osobito kod osoba s kroničnom depresijom“, dodao je.

Ana A.