Freepik
Početak nove godine za mnoge znači i novi početak. To je trenutak kada ljudi odlučuju smršavjeti, više se kretati, manje trošiti, promijeniti posao ili napokon uvesti red u svakodnevne navike. No unatoč optimizmu koji prati 1. siječnja, stvarnost je znatno drugačija. Više od 90 posto novogodišnjih odluka napusti se već nakon nekoliko mjeseci. Stručnjaci za mentalno zdravlje objašnjavaju da razlog ne leži u manjku volje, već u načinu na koji si ciljeve postavljamo, prenosi Verywellmind.
Nova godina djeluje kao simbolična točka za preispitivanje života. Ona označava kraj jednog razdoblja i početak drugog, što kod ljudi budi osjećaj da je promjena sada „prirodna“ i očekivana. Upravo zato mnogi osjećaju i društveni pritisak da moraju donijeti neku odluku, čak i kada za promjenu nisu stvarno spremni. Optimistični smo po prirodi i skloni vjerovati da će „ovaj put biti drugačije“, čak i ako smo prethodnih godina doživjeli isto razočaranje.
Jedan od glavnih razloga neuspjeha jest činjenica da su odluke često preambiciozne. Ljudi žele velike, brze i potpune promjene. No psihološki gledano, ljudski mozak nije prilagođen naglim zaokretima. Veliki ciljevi traže dugotrajnu nelagodu, a većina ljudi odustaje čim ta nelagoda potraje dulje nego što su očekivali. Promjena ponašanja zahtijeva niz manjih koraka. Kada se oni preskoče, cilj postaje nedostižan, iako je u teoriji ostvariv.
Dvije stvari koje nikada ne biste smjeli reći partneru
Drugi važan razlog je izostanak osobnog motiva. Mnoge odluke temelje se na osjećaju da nešto moramo promijeniti, a ne na stvarnoj unutarnjoj želji. Kada ne znamo zašto nešto radimo i što time dobivamo, svaka promjena postaje samo izvor napora bez jasne nagrade. Ako je cilj, primjerice, više se kretati, važno je razumjeti je li to zbog zdravlja, energije, samopouzdanja ili nečeg trećeg. Tek tada se može pronaći način koji je dugoročno održiv i ugodan.
Freepik
Psihološki modeli promjene pokazuju da ljudi prolaze kroz faze, od razmišljanja o promjeni do stvarne akcije. Mnogi donose novogodišnje odluke dok su još u fazi razmišljanja, bez konkretne pripreme. Takve odluke najčešće brzo propadnu jer osoba još nije mentalno spremna za promjenu navika.
Trajna promjena ne nastaje preko noći. Ona se gradi malim, ponovljajućim koracima koji s vremenom postaju navika. Umjesto jedne velike odluke, učinkovitije je postaviti niz manjih ciljeva raspoređenih kroz godinu. Takav pristup bolje odgovara ljudskoj psihologiji i znatno povećava vjerojatnost da će promjena potrajati.
Nova godina može biti dobar početak, ali samo ako promjenu gradimo strpljivo, svjesno i u skladu sa sobom, a ne s idealima koje nameću kalendar ili društvo.