Blagdani su iza nas. Razdoblje je to koje mnogi povezuju sa srećom, davanjem, pozitivnim emocijama i druženjem s obitelji. Ipak, postoji i druga strana ovih dana s kojom se neki susreću, a često im je o tome teško govoriti. Radi se o blagdanskoj i postblagdanskoj depresiji: stanju tuge, praznine i iscrpljenosti koje se javlja kada se ugase šarena svjetla lampica i kada se život vrati “u normalu”.

I samo blagdansko razdoblje za neke je osobito stresno jer sa sobom donosi izlazak iz rutine. Posljednjih je godina velik naglasak na komercijalizaciji blagdana pa ćete prve ukrase za Božić u trgovinama moći naći već sredinom studenog (u nekim trgovinama i početkom) što podsvjesno tjera svakoga da pomisli: “Nemam puno vremena! Moram početi s kupovinom i dekoracijom.” Dakako, ovaj pritisak na neke ljude djeluje prilično negativno.

Depresija u Hrvatskoj: Kako stigma, alkohol i trauma oblikuju mentalno zdravlje

Financije su od pamtivijeka izvor stresa, a za vrijeme i nakon blagdana taj se učinak pojačava. Mnogo ljudi u doba blagdana troši velike količine novca kako bi najbližima priuštili poklone. Katkada, radi se o novcu koji zapravo nemaju što u konačnici rezultira praznim džepovima u siječnju. Reklame kojima smo svakodnevno izloženi i koje nam sugeriraju da se naprosto “moramo osjećati sretno” negativno utječu na psihu ljudi čije se emocije u tim trenutcima ne poklapaju s tom slikom pa dolazi do osjećaja krivnje.

Doba je to i naglašavanja važnosti obiteljskih okupljanja što također predstavlja određeni teret onima koji možda nemaju mogućnost provođenja vremena s najbližima – zbog posla, loših odnosa ili činjenice da nemaju obitelj. Sve ovo može potaknuti osjećaj i percepciju da ne provodimo blagdane na način na koji “bi to trebalo”.

Freepik

O blagdanskoj i siječanjskoj depresiji te stresu koji iz njih proizlazi razgovarali smo s Dajanom Čopec, mag.psych.

Psihološki i društveni razlozi depresije u vrijeme i nakon blagdana

“Psihološki gledano, blagdani mogu pojačati stres zbog očekivanja da sve “mora biti savršeno”. Takva percepcija ne dopušta prostor za pogreške ili propuste koji su sasvim uobičajeni. Povećan pritisak na okupljanja obitelji i prijatelja uz očekivanja vezana uz darivanje mogu dodatno pojačati doživljaj stresa. Osim toga, odstupanje od svakodnevne rutine, ali ne na način kao tijekom godišnjih odmora, već na način gdje su dani ispunjeni dodatnim obavezama, okupljanjima i slično, kod nekih može dovesti do osjećaja preopterećenosti”, objašnjava psihologinja Čopec uzroke zbog kojih dolazi do negativnih osjećaja tijekom blagdanskog razdoblja.

Mentalno zdravlje za Božić: Kako preživjeti obiteljska okupljanja?

Blagdanska i postblagdanska depresija i stres mogu pogoditi bilo koga jer su opisani pritisci nešto s čime se susreću baš svi neovisno o dobi ili spolu. Ovo je razdoblje u kojem mnogi gube dojam kontrole nad svojim aktivnostima i obvezama pa dolazi do osjećaja preplavljenosti. Čak ni djeca nisu imuna na ove osjećaje, posebno ako s roditeljima u vrijeme blagdana puno putuju, u potpunosti mijenjaju rutinu ili imaju visoka očekivanja od sebe i drugih. Posebno ranjiva skupina svakako su ljudi koji su baš tada doživjeli neki veći gubitak ili, kako smo već spominjali, nisu u najboljim odnosima s ljudima s kojima bi “trebali” provoditi blagdane.

Freepik

Također, psihologinja kaže da cjelokupno društvo i mediji igraju veliku ulogu u poticanju stresa za blagdane i nakon njih: “Društvo i mediji stvaraju sliku blagdana koja uključuje darivanje, česta okupljanja, prevladavanje isključivo ugodnih emocija, ukrašavanje ili, primjerice, pripremanje savršenih jela. Međutim, ta je slika većini teško dostižna, a zbog želje da ju kreiramo osjećamo dozu pritiska koja nas može preplaviti. Naš mozak zamijeni ono što je često prisutno u medijima s onim što je ispravno za nas. Slike koje stvaraju mediji doživljavamo kao jedini ispravan način za provođenje blagdana, a kada to nije u skladu s našim mogućnostima osjećamo se preplavljeno.”

Kad blagdanski sjaj postane teret: Kako stvoriti miran Božić za najmilije koji se bore s demencijom?

Spomenula je i društvene mreže kao izvor dodatne frustracije i plodnog tla za nepotrebne usporedbe. Radi se o tome da je uspoređivanje s ljudima oko nas normalna ljudska tendencija, međutim, ako je pretjerana može negativno utjecati na samopouzdanje. Sve ono što vidimo “skrolajući” po društvenim mrežama samo je površina i informacija koju drugi žele podijeliti s nama, ne nužno cijela istina. Nažalost, većina ljudi gledajući te, zapravo, nerealne slike o savršenim blagdanima, pomisli da svi osim njih kroz blagdansko razdoblje prolaze lagodno.

Idealizirana slika blagdana veliki je problem

U vrijeme blagdana posebno je izražena potreba za povratkom tradiciji i ritualima koje učimo od malena što sa sobom donosi i određenu nostalgiju. Ti rituali, tradicionalna događanja, zajedništvo i darivanje prekrasan su način da se povežemo sa svojim korijenima. Ipak, kod ljudi koji iz bilo kojeg razloga ne mogu u potpunosti sudjelovati u njima često bude osjećaje vezane za usamljenost. Tada percipiramo veliku razliku između onoga kako bi trebalo biti i onoga što imamo na raspolaganju, pa se možemo osjećati bespomoćno.

Freepik

“Idealizirana slika često stvara nerealna očekivanja o tome kako bismo trebali provoditi vrijeme za blagdane i kako bismo se trebali osjećati. Kada se naša svakodnevica s time ne poklapa možemo osjećati neugodne emocije zbog uvjerenja da ne možemo ispuniti standard. Međutim, zaboravljamo da standard ne postoji i da ne trebamo ispunjavati očekivanja već se voditi svojim potrebama i željama koliko god one bile slične ili različite od idealizirane slike. Kad smo autentični tada smo i najsretniji”, poručuje Dajana Čopec.

Novogodišnje odluke

Novogodišnje odluke dio su svakog kraja prethodne godine i obično se donose nepromišljeno i impulzivno u uvjerenju da će taj 1.1. donijeti veliku promjenu u životu na koju smo čekali kako bi krenuli živjeti na potpuno drugačiji način. Nažalost, rezultati koje si zacrtamo obično izostanu upravo zato što se radi o odlukama koje nisu donesene savjesno i promišljeno, već zato što smo mislili da je sada pravi trenutak za njih.

Zašto novogodišnje odluke najčešće propadaju?

Treba biti svjestan toga da je pokretanje bilo koje promjene stresno pa je svaku promjenu, ako želimo da uspije, potrebno pomno planirati. Ovaj korak obično izostaje kada su novogodišnje odluke u pitanju te su zbog toga većinom neodržive. Umjesto da se okrećemo velikim odlukama na koje zapravo nismo spremni, bilo bi mnogo pametnije i učinkovitije krenuti s nečim malenim. Primjerice, umjesto da si za početak godine zadate za cilj skinuti 10 kilograma do početka ljeta, odlučite učiniti sve što je u vašoj moći da skinete jedan ili dva kilograma do kraja siječnja. Na taj ćete način početi s manjim zadatkom koji će vjerojatno biti mnogo lakše ostvariv.

Postblagdanski stres može prijeći u ozbiljniji problem. Ne zanemarujte znakove

Ako se nakon blagdana osjećate iscrpljeno i nemate volje za obavljanje svakodnevnih zadataka, to ne mora odmah biti znak za uzbunu. Međutim, važno je pratiti što vam tijelo govori. “Ako pad raspoloženja počinje značajno utjecati na naše svakodnevno funkcioniranje moguće je da stres prerasta u ozbiljniji problem. Posebno treba paziti na dugotrajan osjećaj tuge koji ne slabi, povlačenje iz svakodnevnih aktivnosti pa tako i onih u kojima inače uživamo te probleme sa snom ili prehranom”, upozorila je psihologinja. Primijetite li ove znakove, vrijeme je da se obratite stručnjaku kako se problem ne bi produbio.

Freepik

Ništa nije važnije od osluškivanja svojih osjećaja jer na kraju dana svatko za sebe najbolje zna kako se osjeća, a koji osjećaji možda nisu normalni. Brojne društvene obveze koje proizlaze iz blagdanskog razdoblja često rezultiraju iscrpljenošću jednom kada taj period prođe, a ključ za preživljavanje je u tome da uvijek slušamo sebe, a ne reklame koje nam govore što bismo trebali biti, osjećati i činiti.

“Važno je da sami sebe pitamo što su za nas blagdani i što je za nas važno. Nije važno je li to slično ili različito onome što vidimo na društvenim mrežama, reklamama ili u medijima, jer je naše. Kada smo svoji i živimo u trenutku, najsretniji smo”, savjetovala je za kraj psihologinja Čopec.