Više od 10 milijuna ljudi diljem svijeta boluje od Parkinsonove bolesti – progresivnog neurodegenerativnog poremećaja koji uzrokuje simptome poput drhtanja, usporenog kretanja, ukočenosti udova i problema s ravnotežom. Unatoč desetljećima istraživanja, znanstvenici još uvijek ne znaju točan uzrok bolesti. Vjeruje se da nastaje kao rezultat složene kombinacije genetskih i okolišnih čimbenika, no liječenje je i dalje ograničeno, a uzrok nepoznat.

Novo istraživanje, objavljeno u časopisu JCI Insight, moglo bi pomoći da se razjasni dio te složene slagalice. Znanstvenici su otkrili tragove uobičajenog virusa – humanog pegivirusa (HPgV -human pegivirus) – u mozgu osoba koje su imale Parkinsonovu bolest. Iako HPgV sam po sebi ne uzrokuje simptome i često prolazi nezapaženo, istraživači sumnjaju da bi mogao igrati ulogu u razvoju neurodegenerativnih bolesti, uključujući Parkinsonovu.

„Hipoteza je da dugotrajna, 'tiha' virusna infekcija može potaknuti razvoj bolesti poput Parkinsonove“, kaže Barbara Hanson, istraživačica sa Sveučilišta Northwestern i jedna od autorica studije.

Virus pronađen u mozgu oboljelih

U istraživanju su znanstvenici analizirali mozgove 10 osoba koje su umrle s dijagnozom Parkinsonove bolesti te ih usporedili s 14 osoba slične dobi i spola koje nisu imale tu dijagnozu. Od deset osoba s Parkinsonovom bolešću, u pet slučajeva pronađeni su tragovi HPgV-a, dok kod kontrolne skupine virus nije bio prisutan ni u jednom slučaju.

Kako bi dodatno testirali moguću povezanost, istraživači su analizirali uzorke krvi pacijenata u različitim fazama Parkinsonove bolesti. Otkrili su da osobe koje su bile pozitivne na HPgV imaju specifične imunološke obrasce – uključujući snižene razine upalnog proteina IL-4, koji može imati i protuupalnu i upalnu ulogu, ovisno o kontekstu.

Stručnjak otkriva iznenađujući rani znak demencije: „Većina pacijenata misli da je to normalno“"

Također je zabilježeno da osobe s određenom genetskom mutacijom povezano s Parkinsonovom bolešću imaju drugačiji imunološki odgovor na prisutnost virusa u odnosu na osobe koje tu mutaciju nemaju. To ukazuje na mogući mehanizam kako geni i okolišni čimbenici, poput infekcija, međusobno djeluju u razvoju bolesti.

Još uvijek puno nepoznanica

Iako su ovi rezultati intrigantni, znanstvenici upozoravaju da je istraživanje još uvijek u ranoj fazi. Prisutnost virusa u mozgu ne znači nužno da on uzrokuje bolest, ali ukazuje na smjer koji bi mogao objasniti kako dugotrajne infekcije, čak i one koje same po sebi ne uzrokuju simptome, mogu utjecati na razvoj neurodegenerativnih stanja.

„Studija je vrlo temeljita i otvara vrata za daljnja istraživanja. Posebno je zanimljivo što pokazuje moguću interakciju između genetske predispozicije i okolišnog faktora poput virusa“, istaknula je neurologinja i znanstvenica sa Sveučilišta Stanford, Margaret Ferris, koja nije sudjelovala u istraživanju.

Šest ključnih koraka za prevenciju demencije: Što možete učiniti već danas?

Za sada, znanstvenici nastavljaju istraživanja kako bi bolje razumjeli ulogu HPgV-a i sličnih virusa u razvoju Parkinsonove bolesti, ali i drugih neurodegenerativnih poremećaja. Iako potpuni uzrok Parkinsonove bolesti ostaje nepoznat, ovakva otkrića pomažu u slaganju kompleksne slike o tome kako nastaje i napreduje ova bolest.

A.A.