Demencija ne mora biti neizbježan dio starenja, iako je sigurno da rizik od nje raste s godinama. Način života, naime, ima ključnu ulogu u očuvanju zdravlja mozga. Iako trenutačno ne postoji lijek koji bi u potpunosti spriječio demenciju, brojni svakodnevni koraci mogu značajno smanjiti rizik od njezina razvoja. Od pravilne prehrane i tjelesne aktivnosti do mentalne stimulacije i kvalitetnog sna – te male, ali dosljedne promjene mogu imati veliki učinak.

U nastavku donosimo najvažnije korake koje možete poduzeti već danas kako biste dugoročno zaštitili svoje kognitivne sposobnosti. Iako su križaljke i sardine korisne, postoje i drugi načini kako održati mentalnu oštrinu u starijoj dobi. Pa krenimo u borbu s demencijom!

1. Redovita tjelesna aktivnost

Redovita tjelovježba na vrhu je popisa kada je riječ o prevenciji demencije. Tjelovježba poboljšava protok kisika i hranjivih tvari do mozga. Preporuča se 45 do 60 minuta vježbanja većinu dana u tjednu, uključujući i trening snage (vježbe poput dizanja utega, sklekova, iskoraka, vježbanjem s elastičnim trakama ili na spravama) nekoliko puta tjedno.

Imate 40 i više godina? Evo kako trenirati pametnije, jače i bez ozljeda

2. Prehrana prema MIND dijeti

MIND dijeta je kombinacija mediteranske i DASH dijete, a fokusira se na zaštitu mozga i prevenciju kognitivnog slabljenja. Preporučuje:

• 2+ porcija povrća dnevno (posebno lisnato zeleno)
• 2-5 porcija bobičastog voća tjedno
• 3+ porcija cjelovitih žitarica dnevno
• 5+ porcija orašastih plodova tjedno
• 3-4 porcije mahunarki tjedno
• 1+ porcija plave ribe tjedno
• 2+ porcija peradi tjedno
• 2 žlice maslinovog ulja dnevno

Izbjegavati treba crveno meso, punomasne mliječne proizvode, prerađenu hranu i rafinirane šećere.

3. Pojedina cjepiva

Cijepljenje protiv bolesti poput tetanusa, difterije, herpes zostera i pneumokoka povezano je s nižim rizikom od razvoja Alzheimerove bolesti. Osobe koje su primile barem jedno cjepivo protiv gripe imale su 40% manji rizik od razvoja bolesti, piše Journal of Alzheimer's Disease. 

4. Provjera sluha i oralnog zdravlja

Čak i blagi gubitak sluha može pridonijeti kognitivnom opadanju. Redovite kontrole sluha i korištenje slušnih pomagala važne su mjere prevencije. Također, bakterije koje uzrokuju bolesti desni povezane su s razvojem demencije.

5. Hormonska nadomjesna terapija (HNT)

Za žene u menopauzi, HNT može imati zaštitni učinak ako se uvede u perimenopauzi ili ranoj postmenopauzi. Mozak je u tom razdoblju osjetljiviji na pozitivne učinke estrogena.

6. Ako je moguće – izbjeći određene lijekove

Dugotrajna upotreba benzodiazepina (npr. alprazolam, diazepam) i antikolinergika (npr. difenhidramin) povezana je s povećanim rizikom od demencije jer blokiraju neurotransmiter acetilkolin, ključan za učenje i pamćenje.

Dijabetes tijekom trudnoće povezan s većim rizikom ADHD-a i autizma kod djece?

S obzirom na sve veći broj oboljelih i činjenicu da još uvijek ne postoji lijek za demenciju, prevencija postaje naša najjača obrana. Dobra vijest je da zdravlje mozga nije u potpunosti prepušteno genetskoj sreći nego na njega možemo utjecati svakodnevnim izborima koje donosimo.

Svaki mali korak koji poduzmete danas može imati dugoročan utjecaj na vašu budućnost. Briga o mozgu ne prestaje s godinama; to je cjeloživotni proces koji zaslužuje našu punu pažnju. Uložite vrijeme u svoje mentalno zdravlje već sada jer jasno razmišljanje, pamćenje i sposobnost donošenja odluka ključni su za kvalitetan život u starijoj dobi.

Dijana K. M.