Odlazak stomatologu za mnoge je od nas nešto što izbjegavamo iz straha od boli. To iskustvo u velikoj većini slučajeva povezujemo s velikim problemima u usnoj šupljini ili vađenjem zuba kada smo bili djeca. Prilično neugodna slika. Ipak, upravo kako bi se bol i značajniji problemi izbjegli, potrebno je redovito posjećivati stomatološku ordinaciju na isti onaj način kao što posjećujete oftalmologa ili ginekologa.

Kako bismo razbili određene predrasude vezane za “zubarski stolac”, sa stomatologom Damirom Martinkom razgovarali smo o tome kako izgleda dan jednog stomatologa, kakve su cijene određenih zahvata, koje su česte greške koje pacijenti čine kada je u pitanju oralna higijena te što bi volio da svaki pacijent zna prije zakazivanja termina kod stomatologa.

Pet jasnih znakova da je vrijeme za posjet stomatologu

“Većina pacijenata i dalje zamišlja da je radni dan stomatologa gotovo u potpunosti proveden “u ustima pacijenata”. U stvarnosti, klinički rad danas čini tek dio dana, često manji nego što se misli. Velik dio vremena odlazi na pripremu terapijskih planova, analizu CBCT snimki, digitalnih skenova, fotografija i organizaciju zahvata. Digitalna tehnologija donijela je veću preciznost i sigurnost, ali i znatno više pripreme, planiranja i kontrole prije nego što se uopće krene u zahvat”, objasnio je na početku dr. Martinko.

Freepik

Također, spomenuo je da bez obzira na digitalne pomake koji su se dogodili posljednjih godina, vođenje medicinske dokumentacije, kartona, suglasnosti, praćenje terapija i komunikacija s drugim službama i dalje su neizbježni. 

Ove namirnice mogu biti štetne za zube, iako su neke od njih i zdrave

Pacijenti koji dolaze u stomatološke ordinacije često ne dolaze samo sa svojim dentalnim problemima, već sa sobom donose očekivanja, strahove, pritisak vremena i financijske brige. Zbog svega toga na stomatologu je da bude dobar liječnik i stručnjak, ali empatična osoba kojoj pacijent može povjeriti strahove: “Suvremena stomatologija danas traži mnogo više od “dobrih ruku”. Traži fokus, odgovornost, komunikacijske vještine i sposobnost donošenja odluka u kompleksnim situacijama. Upravo u toj razlici između percepcije i stvarnosti leži i razlog zašto je ovaj posao, iako izuzetno lijep, daleko zahtjevniji nego što se često misli.”

Zašto su određene usluge “skupe”?

Uvriježeno mišljenje u javnosti već je dugi niz godina to da su dentalne usluge iznimno skupe, čak i teško priuštive prosječnoj osobi. Primjerice, cijena implantata ili krunice doživljava se kao cijena “jednog šarafa” ili “jednog zuba” pa mnogi misle kako se radi o precijenjenosti. Ono što mnogi pacijenti previde jest to da ne plaćaju “samo taj jedan zub”, već se tu radi o složenom medicinskom procesu u koji je uključeno puno toga, a ne samo jedan zahvat. 

U cijenu koju pacijent plaća ulazi detaljna dijagnostika koja se sastoji do CBCT snimke, digitalnih otisaka, fotografija, analize kosti i zagriza te planiranje terapije. Prije samog postavljanja implantata već je odrađen velik dio posla koji pacijent ne vidi.

Freepik

“Također, cijena opreme u koju mi kao stomatolozi moramo uložiti je među skupljim u medicini općenito. Digitalni rendgeni, CBCT uređaji, intraoralni skeneri, mikroskopi, softveri za planiranje i precizni kirurški instrumenti zahtijevaju velika početna ulaganja, stalno održavanje i redovita ažuriranja. Ta tehnologija ne služi dojmu, nego sigurnosti, preciznosti i predvidljivosti rezultata”, naglašava dr. Martinko i nastavlja: “Velik dio cijene čine i materijali: visokokvalitetni implantati, originalni protetski dijelovi, keramika, cirkonij, kao i suradnja s vrhunskim dentalnim laboratorijima. To nisu potrošni materijali koji se mogu zamijeniti bez posljedica, kvaliteta izravno znači trajnost i sigurnost. Tu su i strogi higijenski i sigurnosni standardi, sterilizacija, jednokratni instrumenti, održavanje opreme, digitalni sustavi, kao i cijeli tim ljudi koji sudjeluje u zahvatu.”

Ono na što se ne smije zaboraviti svakako je znanje i iskustvo liječnika koji se svakodnevno usavršavaju i obrazuju kako bi pacijentima pružili najbolju moguću uslugu. Činjenica je da protetika i implantologija nisu rutinski zahvati. Ovisno o stanju zuba i čeljusti pacijenta, svaki slučaj je drugačiji i sa sobom donosi drugačije izazove i često zahtijeva prilagodbu znanja i vještina stomatologa. Cijena zahvata u konačnici ne odražava samo “što je napravljeno”, nego kako, s čime i s koliko odgovornosti.

Očekivanja pacijenata: Između “brzog i savršenog osmijeha” i onog što je moguće

Kada se spomene “suvremena stomatologija” u glavi nam se često najprije pojave slike savršenih “prije” i “poslije” reklama s društvenih mreža koje nas uvjeravaju da baš svatko može brzo i lako postići takozvani holivudski osmijeh. Istina je da se tako nešto rijetko kada može postići bez određenih kompromisa jer svačija čeljust i osmijeh imaju individualna biološka ograničenja. Ubrzavanje biologije uvijek dolazi s povećanim rizikom, a brzina i medicina rijetko kada idu zajedno pa brzina često dolazi na račun kvalitete. 

“Važno je razumjeti da “savršen osmijeh” ne postoji kao univerzalna kategorija. Ono što je estetski ideal na fotografiji ne mora biti funkcionalno, zdravo niti prirodno u stvarnom životu. Dobar rezultat u stomatologiji uvijek je ravnoteža između estetike, funkcije i dugotrajnosti. Brzi zahvati mogu biti mogući u određenim slučajevima, ali samo kada su pažljivo planirani i kada pacijent jasno razumije što se dobiva, a što se eventualno žrtvuje. U suprotnom, prečaci često vode do korekcija, popravaka i nezadovoljstva nekoliko godina kasnije”, objasnio je stomatolog Martinko zašto bismo trebali prestati vjerovati u ono što nam serviraju društvene mreže. 

Freepik

Upravo zbog toga, najvažnijim dijelom terapije Damir Martinko smatra razgovor s pacijentom kako bi se došlo do postavljanja realnih očekivanja. Potrebno je da osoba koja traži dentalni zahvat razumije koje su mogućnosti, kakav je proces rada i koje su faze te koliko je za sve potrebno  vremena. Najljepši osmijeh je onaj koji je napravljen kvalitetno, promišljeno i s pažnjom, a ne onaj koji ćete dobiti u najkraćem roku bez razmišljanja o individualnoj anatomiji. 

Naravno, važno je znati da unatoč stručnosti i naprednoj tehnologiji, katkada svejedno može doći do pogreški i nezadovoljstva krajnjim rezultatom. Kada dođe do te situacije, stomatolog mora prilagoditi plan liječenja. Većina stomatologa takve situacije rješava kombinacijom ponovne dijagnostike, korekcija terapije i otvorene komunikacije s pacijentom. Nesporazumi i nezadovoljstvo najčešće nastaju ako pacijent terapiju doživljava kao jednokratnu uslugu s točno određenim rokom i zagarantiranim ishodom. Nekim je ljudima teško razumjeti da su sve dodatne kontrole, korekcije i prilagodbe iznimno bitne kako bi u konačnici dobili najbolju moguću uslugu.

Evo što stomatolog može otkriti o vašem zdravlju – pa i navike koje biste radije zadržali za sebe

 “Ako nešto ne ide kako je planirano, to znači dodatno vrijeme, dodatni rad, nove analize i često više faza nego što je bilo predviđeno. Želja i cilj su mi uvijek isti: napraviti najbolje moguće rješenje za pacijenta, čak i kada to zahtijeva više truda nego što je prvotno planirano. Zato je izuzetno važno od početka postaviti realna očekivanja i jasno objasniti da plan liječenja nije krut dokument, nego smjernica koja se prilagođava stvarnoj reakciji organizma. U praksi, najviše povjerenja nastaje upravo u trenucima kada nešto ne ide idealno, jer se tada vidi razlika između pristupa koji traži krivca i pristupa koji traži rješenje”, kaže dr. Martinko.

Pogreške pacijenata prije i nakon stomatološkog zahvata

Prije nego se u stomatološku ordinaciju uopće uđe s idejom o zahvatu, potrebno je osvijestiti neke pogreške koje većina radi u svakodnevnom životu kada je u pitanju oralna higijena. 

Pregrubo pranje zubi jedna je od najčešćih greški jer mnogi vjeruju da jači pritisak znači i čišće zube, a zapravo se time oštećuje zubno meso i troši caklina. S druge strane, tu je prekratko pranje koje traje svega 20 do 30 sekundi. Unutar tog vremena jednostavno je nemoguće ukloniti sve naslage hrane koje su se nakupile na zubima prilikom obroka tijekom cijelog dana. 

Česta pogreška je i zanemarivanje prostora između zubi: kakvu god četkicu koristili, morate znati da ona ne može učinkovito očistiti prostore između zubi. Konac ili interdentalne četkice često se koriste rijetko ili samo kad nešto zapne, iako su upravo ti prostori najčešće mjesto nastanka karijesa i upala desni.

Škrgućete zubima u snu? Možda je vrijeme za posjet liječniku

Pogreška je i oslanjanje na pastu ili vodicu za ispiranje usta, umjesto na tehniku pranja: “Pacijenti često mijenjaju paste, traže proizvode koji se marketinški reklamiraju kao najbolji za izbjeljivanje ili parodontološke probleme kao što je krvarenje desni, ali pritom ne mijenjaju način na koji peru zube. Tehnika, vrijeme i dosljednost daleko su važniji od brenda paste. Zajedničko svim ovim pogreškama nije nebriga, nego nedostatak jasnih i prilagođenih uputa. Kada pacijent shvati koliko je važno pravilno i dosljedno održavanje higijene, na dobrom je putu za dugoročno očuvanje zdravlja.”

Freepik

Neminovno je da će se komplikacije pojaviti u nekim slučajevima, a one su najčešće kada osobe dođu u ordinaciju s nerealnim očekivanjima zbog kojih podcijene važnost faza pripreme, cijeljenja i kontrole. Još jedan čest uzrok komplikacija je nepridržavanje uputa nakon zahvata. Ovo se često događa nenamjerno - zbog nerazumijevanja važnosti pojedinih preporuka ili pacijentova subjektivnog osjećaja da je “već sve u redu i zacijelilo”. Odmor, prehrana, higijena ili izbjegavanje određenih navika u prvim danima imaju velik utjecaj na tijek cijeljenja.

Ovdje dr. Martinko naglašava da je ključ uspjeha u komunikaciji sa stomatologom kako bismo točno znali zašto su određene preporuke važne i da je vrijeme sastavni dio terapije. Ako postoji jasna suradnja, rezultati su stabilniji, a iskustvo liječenja znatno mirnije.

“Stomatološki zahvat nije utrka”

“Volio bih da svaki pacijent prije svega zna da stomatološki zahvat nije utrka, nego proces u kojem smo na istoj strani. Najbolji rezultati ne nastaju kada se žuri, nego kada postoji povjerenje, vrijeme i otvorena komunikacija. Važno mi je da pacijent iskreno kaže svoja očekivanja, strahove i ograničenja, bilo da se radi o vremenu, financijama ili prethodnim lošim iskustvima. To nisu prepreke, nego informacije koje pomažu da se terapija prilagodi stvarnoj osobi, a ne idealnom scenariju. I naposljetku, volio bih da prije sjedanja u stolac prihvate činjenicu da je svaki čovjek, svaki organizam drugačiji i da je svaka terapija individualna”, poručio je dr. Damir Martinko na kraju.