Kontaktni dermatitis je veoma česta upalna bolest kože s kojom će se u nekom obliku velik dio populacije susresti barem jednom u životu. Radi se o stanju koje se razvije nakon izravnog dodira s nekom tvari na koju naša koža reagira. O kontaktnom dermatitisu i tome kako ga spriječiti razgovaramo sa specijalisticom dermatovenerologije, dr. sc. Dianom Ćesić. 

“Kontaktni dermatitis dijelimo na dvije glavne vrste: iritativni kontaktni dermatitis i alergijski kontaktni dermatitis. Alergijski kontaktni dermatitis nastaje kada imunološki sustav prepozna određenu tvar kao “stranu” i pokrene imunološku reakciju. To znači da zahtijeva prethodnu senzibilizaciju (tj. organizam se mora prethodno susresti s alergenom), a reakcija se javlja s odgodom, obično 24 do 48 sati nakon kontakta.  S druge strane, iritativni kontaktni dermatitis ne uključuje imunološki sustav, nego nastaje zbog izravnog oštećenja kože (npr. deterdžentima, kemikalijama); može se pojaviti već nakon prvog kontakta s jačim iritansom ili nakon učestale izloženosti  čak i blagim iritansima, poput sapuna i vode”, objašnjava dr. Ćesić glavnu podjelu i kako dolazi do iritacije kože. 

Crvenilo na licu koje se stalno vraća? Dr. Ćesić otkriva kada je riječ o rozaceji

Oba dermatitisa imaju istu kliničku sliku koja uključuje crvenilo, kraste, suhoću, vlaženje, mjehuriće, ljuskanje, peckanje i svrbež. Upravo zbog toga nekada je teško procijeniti o kojem se obliku bolesti radi, a zamjena alergijske reakcije s običnom iritacijom često dovodi do zakašnjelog postavljanja točne dijagnoze.

Okidači kontaktnog dermatitisa obično su stvari i sredstva o kojima ne razmišljamo previše

Dr. Ćesić naglašava da su najčešći okidači obično u proizvodima koje netko svakodnevno koristi, a da i ne razmišlja o njihovom sastavu. Sredstva za čišćenje, sapuni, gelovi za tuširanje, deterdženti i kozmetički proizvodi često su okidači na koje nikada ne bismo pomislili. Također, okidač mogu biti i metali, posebno nikal, koji se nalaze u nakitu, satovima, metalnim gumbima ili kopčama. 

Freepik

“Ipak, mnoge iznenadi da reakciju mogu izazvati i manje očiti izvori. Primjerice, konzervansi i mirisi u kozmetici, čak i onoj koja se deklarira kao “prirodna”, mogu biti snažni alergeni. Čak i predmeti koji su svakodnevno u uporabi, poput mobitela, zbog metalnih dijelova, mogu kod osjetljivih osoba potaknuti reakciju. Dodatno, određene biljke i eterična ulja također mogu izazvati iritaciju ili alergiju. Stoga je važno naglasiti da “prirodno” ne znači uvijek i sigurno”, kaže dr. Ćesić.

Još jedan okidač o kojemu se u posljednje vrijeme sve češće govori, jer gotovo da ne postoji žena koja ne odlazi na taj tretman ljepote, jesu umjetni nokti. Naravno, to ne znači da ćete svakako dobiti kontaktni dermatitis ako odlazite “na nokte”, ali činjenica je da materijali koji se koriste za gel i trajne lakove sadrže tosilamid formaldehidne smole, dibutil ftalate, akrilate i slične kemikalije koje su snažni alergeni. Na svu sreću, zahvaljujući strogim zakonima EU neki od štetnih sastojaka ovih lakova (primjerice TPO) zabranjeni su od 2025. godine. 

Dermatologinja objašnjava kako prepoznati potencijalno opasan madež

Problem zapravo nastaje kada opisane tvari dođu u kontakt s kožom oko nokta ili ako nisu pravilno polimerizirane (očvrsnute) pa mogu stvoriti kontaktni dermatitis. Važno je naglasiti da se simptomi ne moraju nužno pojaviti samo na prstima, već ih je moguće zamijetiti i na licu, vratu ili kapcima tj. svim dijelovima tijela koji su došli u kontakt s lakom na noktima. Zato je iznimno bitno pomno odabrati salon ili osobu kod koje ćete ići na ovaj (i bilo koji drugi) tretman ljepote. Osoba koja radi na vašim noktima mora biti pravilno educirana, savjesna, profesionalna, koristiti samo kvalitetne materijale te pravilno dezinficirati i sterilizirati alat s kojim radi kako bi se mogućnost oboljenja svela na minimum.

Kontaktni dermatitis najčešće zahvaća šake

“Najčešće su zahvaćene šake (posebno kod čestog pranja, rada u mokrom okruženju ili rada s kemikalijama), lice, naročito kapci (kemikalije iz kozmetike) te vrat i dekolte (parfemi, nakit). Kod alergijskog kontaktnog dermatitisa reakcija se može pojaviti i na udaljenim dijelovima tijela. Primjerice, konzumacija hrane koja sadrži nikal (čokolada, lješnjaci), u osoba koje već imaju alergiju na nikal, može dovesti do sistemske alergijske reakcije koja se manifestira pogoršanjem već postojećeg dermatitisa, ali i pojavom promjena na drugim dijelovima tijela koja nisu bila u kontaktu s alergenom, što često zbunjuje pacijente”, upozorava dr. Ćesić.

Mnogi pacijenti nažalost zanemaruju uzroke bolesti i liječe samo simptome. Oslanjaju se na “prirodne” proizvode koji zapravo mogu dodatno iritirati kožu. Osim toga, mnogi ljudi peru ruke običnim sapunima koji zapravo dodatno isušuju kožu narušavajući kožnu barijeru. Kako bi se zaštitna lipidna barijera kože obnovila, iritacija smanjila i spriječio gubitak vlage iz kože potrebno je nanositi emolijentne krema. To je također nešto što većina ljudi ne radi dovoljno. 

Freepik

Simptomi kontaktnog dermatitisa mogu se povući u potpunosti kaže dermatologinja: “Ključ je u otkrivanju i izbjegavanju uzroka. Kod alergijskog dermatitisa osjetljivost ostaje  trajna što znači da će se reakcija ponovno pojaviti pri svakom kontaktu s alergenom. Kod iritativnog dermatitisa stanje se može u potpunosti smiriti ako se koži omogući oporavak i smanji izloženost iritansima.”

Za borbu protiv kontaktnog dermatitisa najvažnije je držati se mjera prevencije koje uključuju edukaciju o alergenima, pravilnu njegu kože, nošenje zaštitne opreme prilikom rada s kemikalijama koje mogu iritirati kožu i redovitu primjenu emolijensa. Ovim mjerama može se smanjiti učestalost bolesti u općoj populaciji, ali i pomoći onima koji se s dermatitisom već bore.