U Srbiji se svakodnevno provode postupci tijekom poroda koji nisu u skladu s međunarodnim preporukama, pokazalo je istraživanje DW-a provedeno među više od dvadeset žena i zdravstvenim djelatnicima.

Žene navode rutinsku uporabu brijanja, klistira, oksitocina, Kristellerovog zahvata i vakuuma, postupaka koje Svjetska zdravstvena organizacija ne preporučuje bez jasnih medicinskih indikacija. Istraživanje otvara pitanje organizacije rada u rodilištima, stručnog nadzora i poštivanja prava pacijentica.

Ubrzavanje poroda zbog organizacijskih razloga

U Srbiji brojna svjedočanstva rodilja opisuju ubrzavanje poroda iz organizacijskih razloga, rutinsku primjenu indukcije, Kristellerova zahvata i vakuuma, često bez medicinske nužde. Žene izvještavaju o izrazito bolnim iskustvima, modricama i strahu za zdravlje djeteta. DW ističe i ozbiljne probleme u vođenju evidencija, s nelogičnim statistikama i nepouzdanim podacima koje zdravstvene ustanove ne mogu objasniti.

Poseban problem je nedostatak komunikacije, omalovažavanje pacijentica i provođenje postupaka bez jasnog informiranja ili pristanka, što pravnici smatraju kršenjem prava pacijentica.

Epiduralna može učiniti više od ublažavanja boli - mogla bi i spašavati živote

Stručnjaci s kojima je DW razgovarao ističu da su problemi u rodilištima posljedica kombinacije preopterećenosti sustava, manjka osoblja, dugogodišnjih rutina i organizacijskih prioriteta. Istodobno, navode da postoje primjeri rodilišta u kojima je moguće provoditi prirodni porod bez rutinskih intervencija, no takvi modeli teško zažive u državnom sustavu zbog potrebe za većim angažmanom osoblja.

Nakon pritiska javnosti u Srbiji je izrađen nacionalni vodič za prirodni porod, prvi dokument koji jasno propisuje suvremene i manje invazivne postupke te naglašava obvezu komunikacije s rodiljama. No sugovornici DW-a upozoravaju da će primjena vodiča zahtijevati vrijeme, dodatnu edukaciju i ulaganja u kapacitete rodilišta.

Hrvatske rodilje su u boljem položaju

Prema izvještajima hrvatskih portala i dostupnim podacima udruga koje prate prava rodilja, stanje u hrvatskim rodilištima općenito je stabilno i daleko bolje od primjera koji dolaze iz susjednih država. Rodilje najčešće navode profesionalnost osoblja, solidne uvjete i sve češće poštivanje suvremenih smjernica o porodu. Negativna iskustva postoje, ali uglavnom se odnose na pojedinačne slučajeve poput loše komunikacije ili organizacijskih poteškoća, a ne na sustavne probleme ili opasne prakse.

Većina rodilišta u Hrvatskoj nudi mogućnost pratnje na porodu, pristup analgeziji i jasne protokole, što dodatno doprinosi osjećaju sigurnosti. U javno dostupnim člancima nema dokaza o raširenim oblicima akušerskog nasilja, nego se ističe da su postupci sve usklađeniji s međunarodnim preporukama. Ukupno gledano, dojam je da je sustav funkcionalan, uz prostor za daljnja poboljšanja.

U listopadu 2019. volonterke udruge Roda provele su opsežnu anketu u hrvatskim rodilištima kako bi ažurirale informacije o tome tko smije biti pratnja na porodu i pod kojim uvjetima. Podaci se odnose na tadašnje stanje, a budući da se pravila povremeno mijenjaju, rodiljama se savjetuje da prije poroda provjere aktualne uvjete u rodilištu u kojem planiraju rađati, piše rodilista.roda.hr.

U većim zagrebačkim bolnicama uvjeti su različiti: u Petrovoj je potreban bolnički tečaj, dok je u Vinogradskoj i na Svetom Duhu pratnja moguća bez tečaja. U Merkuru se traži jednokratno odijelo kupljeno u ljekarni. U pravilu pratnja nije dopuštena kod carskog reza, izuzev KBC-a Rijeka, gdje se u određenim slučajevima omogućuje i kontakt kože na kožu oca s novorođenčetom.

Strah od poroda: Nova studija otkriva kako ga pobijediti i zašto je samopouzdanje ključno

U Dalmaciji i Slavoniji situacija se razlikuje ovisno o bolnici. Split i Osijek zahtijevaju potvrdu o pohađanju tečaja, dok Šibenik, Dubrovnik, Knin i Ogulin ne traže posebne uvjete. U dijelu bolnica, poput Vinkovaca, Požege i Zadra, tečaj je obvezan, dok u Našicama pratnja nije dopuštena.

U središnjoj i sjevernoj Hrvatskoj pojedina rodilišta ograničavaju tko smije biti pratnja. Primjerice, Bjelovar, Karlovac i Pakrac dopuštaju isključivo supruga. Varaždin također ograničava pratnju na supruga ili životnu partnericu, dok u Čakovcu i Zaboku vrijede posebni uvjeti poput obveznog tečaja ili srodstva s rodiljom.

U manjim ustanovama, poput Sinja i Metkovića, odluka najčešće ovisi o procjeni liječnika na dan poroda.