Prema službenim izvješćima Ministarstva zdravstva, broj postupaka medicinski pomognute oplodnje (MPO) u Hrvatskoj kontinuirano raste. Ako usporedimo posljednje tri godine, vidljivo je da je 2020. započeto oko 7.967 ciklusa, 2021. 8.472, a 2022. čak 8.924.

Međutim, broj djece rođene nakon MPO-a nije pratio isti rastući trend: 2020. rođeno je 1.540 djece, 2021. 1.831, a 2022. 1.804. Dakle, u 2022. godini rođeno je 27 djece manje nego 2021. (pad od oko 1,5 %). Takva oscilacija mala je i statistički nije značajna – može nastati slučajno, zbog varijacija u dobi pacijentica, vrsti postupaka ili kalendarskog pomaka poroda (npr. kod “freeze-all” ciklusa).

Pad broja živorođene djece u 2022. nije alarmantan niti jedinstven, jer se slične oscilacije bilježe i u ranijim izvješćima. Broj rođene djece nakon MPO-a ne raste svake godine linearno – primjerice, u razdoblju 2015.–2017. također su zabilježeni pomaci: u jednoj godini rast, u drugoj blagi pad. To je normalno u manjim populacijama i relativno malom broju poroda – već nekoliko desetaka poroda manje ili više može promijeniti trend u izvješću.

Dakle, ne možemo govoriti o stvarnom “padu” trenda, nego o kratkotrajnoj oscilaciji.

Ova brojka o padu jasno pokazuje koliko je važno rezultate pravilno interpretirati, a ne samo mehanički prenositi tvrdnju da je “pao broj djece”, jer to može dovesti do pogrešnih zaključaka. Čak ni Ministarstvo zdravstva nema dovoljno detaljnih podataka o karakteristikama pacijentica i drugim čimbenicima koji utječu na ishode da bi se moglo dati potpuno precizno tumačenje. Upravo zato je jedna od ključnih tema stručnih kongresa pitanje kako interpretirati rezultate MPO-a i tko to može raditi – što zahtijeva pristup svim relevantnim podacima, duboko poznavanje postupaka i biostatističku stručnost.

Razlozi za oscilaciju

Na temelju dostupnih podataka moguće je ipak istaknuti nekoliko razloga za oscilaciju u 2022. godini. Jedan od njih je dobna struktura pacijentica: u 2021. zabilježeno je 1.554 postupaka u žena starijih od 40 godina, a u 2022. taj se broj povećao na 1.606. Poznato je da u toj dobnoj skupini stope trudnoća i poroda značajno opadaju, a rizik od gubitka trudnoće raste, pa se dio rasta u broju postupaka “gubi” u konačnim ishodima.

Prim.prof.dr.sc. Dinka Pavičić Baldani

Unatoč većem broju postupaka, 2022. bilježi se i blagi pad uspješnosti svježeg embriotransfera te porast uspješnosti FET-ova (transfera odmrznutih embrija). To se može objasniti time da se svježi transferi češće rade kod starijih pacijentica, čiji je potencijal za trudnoću niži, dok mlađe i fertilno povoljnije žene češće idu u zamrzavanje i kasniji FET u optimalno pripremljenom ciklusu, gdje su rezultati bolji. Također, sve je češća primjena freeze-all postupaka, gdje se embriji zamrzavaju i prenose kasnije, pa se dio poroda iz ciklusa započetih 2022. očekuje tek u 2023. i dalje.

Primjena single-embryo transfera

Dodatno, jedan od važnih trendova je rastuća primjena single-embryo transfera (SET). SET značajno smanjuje rizik za majku i dijete jer smanjuje učestalost višeplodnih trudnoća, a njegova stvarna prednost vidi se tek kada se promatra kumulativna stopa uspješnosti – tj. kolika je vjerojatnost rođenja djeteta nakon svih transfera (svježih i zamrznutih) iz jednog stimuliranog ciklusa.

Kod SET-a se embriji vraćaju jedan po jedan, što daje jednaku ili veću kumulativnu stopu uspjeha nego kod prijenosa dva embrija odjednom (DET), ali uz znatno manji rizik komplikacija. Nažalost, naše Ministarstvo zdravstva u svojim izvješćima trenutno ne prikazuje kumulativne stope, no budući registar bi ih trebao obuhvatiti, u skladu sa suvremenim europskim smjernicama koje jasno preporučuju SET kao standard.

U europskom kontekstu, izvješće EIM/ESHRE-a pokazuje da je 2022. zabilježen pad ukupnog broja MPO postupaka (oko 15 % manje nego 2021.), a broj novorođene djece u Europskoj uniji također je pao u usporedbi s prethodnim godinama. To znači da Hrvatska slijedi šire europske trendove.

Zaključak: Blagi pad broja djece rođene u Hrvatskoj nakon MPO postupaka u 2022. posljedica je kombinacije demografskih i medicinskih čimbenika, a ne smanjenog interesa, dostupnosti ili uspješnosti liječenja.

Posebno će biti zanimljivo vidjeti podatke za 2023., jer će se u njima odraziti odgođeni porodi iz “freeze-all” postupaka započetih 2022. Dugoročno gledano, hrvatski sustav MPO sve se više usklađuje s modernim europskim praksama, koje naglasak stavljaju na sigurnost majke i djeteta, a ne na puku brojku rezultata u jednoj godini.

Autor: Prim.prof.dr.sc. Dinka Pavičić Baldani