Novoizabrani predsjednik Hrvatskog pedijatrijskog društva, dr. Joško Markić, najavljuje partnerstvo s Ministarstvom zdravstva kao nužan korak za spas struke koja je, kako tvrdi razgovoru za Nacional, od strateškog interesa za budućnost države.

Hrvatska pedijatrija nalazi se na prekretnici, a sustav zdravstvene zaštite djece opasno pleše na rubu potpunog sloma. Dramatična je to ocjena doc. dr. sc. Joška Markića, predstojnika Klinike za dječje bolesti KBC-a Split i predsjednika Hrvatskog pedijatrijskog društva (HPD). U trenutku kada preuzima vodstvo struke, Markić iznosi frapantan podatak: procjenjuje se da čak 50 tisuća djece u Hrvatskoj danas nema izabranog pedijatra.

Kako ograničiti vrijeme djece pred ekranom? 

Deseci tisuća djece ostali su bez liječnika koji bi ih pratio od rođenja, poznavao njihovu povijest i na vrijeme uočavao razvojna odstupanja. Prema Mreži HZZO-a, situacija je alarmantna – od predviđenih 348 pedijatrijskih timova, ugovoreno je tek 80 posto, no stvarna slika je još gora. U samo 240 ordinacija stalno radi pedijatar, što znači da više od stotinu ordinacija nema kontinuiranu skrb.

Regionalni kolaps i ovisnost o umirovljenicima

Sustav primarne pedijatrije, upozorava Markić, preživljava isključivo zahvaljujući „umjetnom disanju“ – predanom radu 40-ak umirovljenih liječnika koji nastavljaju raditi u ordinacijama, te još 15-ak u bolnicama. Bez njih, slom bi se već dogodio. Regionalne razlike su drastične. U Sisačko-moslavačkoj, Krapinsko-zagorskoj, Međimurskoj i Varaždinskoj županiji nedostaje 50 posto ili više pedijatara. Čak ni glavni grad nije imun; u Zagrebu 17 predviđenih ordinacija nije ugovoreno, a deset ih radi bez nositelja tima.

Zabrana slatkiša djeci može biti kontraproduktivna. Pedijatrica objašnjava zašto

Posljedice ovakvog stanja izravno se prelamaju preko leđa malih pacijenata. Dok je optimalan broj djece u skrbi jednog pedijatra 950, hrvatski prosjek iznosi 1389, a u nekim županijama penje se i preko 2000. Takvo preopterećenje dovodi do fragmentacije skrbi, nemogućnosti provođenja preventive i savjetovanja, što je posebno opasno u državi čija su djeca u europskom vrhu po pretilosti.

Pritisak na bolnice i hitne prijeme

Urušavanje primarne zaštite domino efektom ruši i bolnički sustav. Roditelji, nemajući alternativu, s djecom odlaze na hitne bolničke prijeme. Analiza KBC-a Split pokazala je poražavajući podatak: čak 80 posto pacijenata na hitnom pedijatrijskom prijemu spada u kategorije najniže hitnosti.

Bolnički pedijatri, pak, pucaju pod pritiskom. Istraživanje HLK-a „Studija hrvatskog liječništva“ otkriva da 90 posto bolničkih pedijatara redovito radi prekovremeno, a trećina starijih od 50 godina razmišlja o prijevremenom odlasku u mirovinu.

Pedijatrija kao nacionalni interes

Markić je odlučan u namjeri da HPD učini partnerom Ministarstva zdravstva. Pozdravlja najave o raspisivanju novih specijalizacija – oko 120 za primarnu i 120 za bolničku zaštitu u idućih pet godina – no upozorava da će se rezultati vidjeti tek za nekoliko godina.

„Pedijatriju se u ovom trenutku mora proglasiti strukom od posebnog interesa za našu državu“, ističe Markić. Uz administrativno rasterećenje, ključno je da jedinice lokalne samouprave stimuliraju dolazak pedijatara konkretnim mjerama, jer mlade obitelji neće ostati živjeti u sredinama gdje nemaju skrb za djecu.

„Djeca i mladi čine samo 20 posto sadašnje populacije, ali su zato 100 posto naše budućnosti“, zaključuje dr. Markić, pozivajući na hitnu akciju kako bi se zaustavili negativni trendovi koji prijete zdravlju najranjivije skupine društva.