I nekoliko godina nakon završetka pandemije bolesti COVID-19 nastavljaju se sudski sporovi između zdravstvenih djelatnika i njihovih poslodavaca zbog isplate takozvanog COVID dodatka. Kako piše Novi list, riječ je o dodatku od 10 posto osnovne plaće koji je tijekom pandemije bio namijenjen zdravstvenim radnicima koji su radili s oboljelima od bolesti COVID-19, no dio zaposlenika smatra da im taj dodatak nije isplaćen ili nije pravilno obračunat.

Zbog toga su tisuće zdravstvenih djelatnika pokrenule sudske postupke u kojima traže isplatu zaostalih iznosa, zajedno sa zakonskim kamatama i troškovima postupka. U pojedinim slučajevima ukupni iznos potraživanja doseže nekoliko tisuća eura po zaposleniku.

U Njemačkoj više od polovice bolničkih kreveta privatno, u Hrvatskoj gotovo niti jedan

Krajem travnja ove godine Vrhovni sud donio je odluku u korist Doma zdravlja Sisačko-moslavačke županije u jednom od sporova vezanih uz COVID dodatak. Sud je zaključio da pravo na dodatak nije automatski pripadalo svim zdravstvenim djelatnicima, nego onima koji su u određenom razdoblju stvarno bili raspoređeni na pružanje zdravstvene skrbi pacijentima oboljelima od bolesti COVID-19.

Takva presuda dodatno je otvorila pitanje kako će se rješavati brojni drugi postupci koji se još uvijek vode pred sudovima. Naime, dosadašnja praksa pokazuje da su u nekim predmetima sudovi presudili u korist radnika, dok su u drugima dali za pravo zdravstvenim ustanovama.

UPUZ preporučuje pojedinačnu analizu svakog slučaja

Udruga poslodavaca u zdravstvu (UPUZ) smatra da zbog različitih sudskih odluka zdravstvene ustanove ne bi trebale automatski sklapati nagodbe sa zaposlenicima. Umjesto toga preporučuju detaljnu analizu svakog pojedinog slučaja, uključujući provjeru radnih evidencija, organizacije rada i poslova koje je zaposlenik tijekom pandemije doista obavljao.

Iz UPUZ-a upozoravaju i da još uvijek nisu dobili jasne upute Ministarstva zdravstva o tome na koji bi se način eventualne nagodbe provodile niti bi li država refundirala sredstva ustanovama koje bi ih sklopile.

Što donosi integracija privatnika u CEZIH? Lakši put do nalaza i veća kontrola nad vlastitim podacima

Poseban izazov predstavljaju velike bolničke ustanove koje imaju velik broj zaposlenika, pa bi ukupni troškovi sudskih sporova ili nagodbi mogli biti vrlo visoki. Predstavnici zdravstvenih ustanova zato očekuju jasnije smjernice Ministarstva zdravstva kako bi se izbjegla dodatna financijska neizvjesnost.

Budući da velik broj postupaka još nije pravomoćno okončan, konačan odgovor na pitanje tko ostvaruje pravo na COVID dodatak još uvijek nije jednoznačan. Očekuje se da će buduće odluke sudova, osobito Vrhovnog suda, dodatno ujednačiti sudsku praksu i dati jasnije smjernice za rješavanje preostalih sporova.